Reforma Izbornog zakona nije samo želja hrvatskih politika, već ključno pitanje za stabilnost

Godinama se u bošnjačkoj javnosti medijski spinuje da je reforma Izbornog zakona BiH želja hrvatskih političkih stranaka, iako je Ustavni sud BiH utvrdio nedostatke ovog zakona, a dijelom i ESLJP. Dakle, bošnjačka politika, kako bi izbjegla provedbu odluke Ustavnog suda u slučaju Ljubić, ustrajno tvrdi da u Izbornom zakonu nema greške te da hrvatska politika želi reformirati ga kako bi osigurala bolje pozicije u vlasti.

“Pitanje izabranog zakona odavno je prešlo granice hrvatskog naroda, već se tiče svih građana Bosne i Hercegovine, a ne samo hrvatskih stranaka, to je prepoznao i Ustavni sud i međunarodne institucije poput Europskog suda za ljudska prava“, rekao je za Radioteleviziju Herceg-Bosne politolog Marko Lucović .

Vijeće Europe je u najnovijem izvješću o BiH jasno utvrdilo da je bošnjačko nametanje hrvatskog člana predsjedništva glavni uzrok stagnacije BiH i hrvatsko-bošnjačkih napetosti u našoj zemlji.

„Obveze svih nas kao političara u BiH su provođenje odluka Ustavnog suda i Europskog suda za ljudska prava. Pogotovo nakon presude Kovačević, ništa više neće biti isto u BiH, ona potvrđuje konstitutivnu prirodu naroda. Na političarima je da pronađu modele kako ćemo u potpunosti provesti legitimno političko predstavljanje u okviru izbornog zakona“, objašnjava Damir Džeba , izaslanik u Domu naroda PFBIH .

Još ima vremena da se pronađe model za provedbu odluke Ustavnog suda u slučaju Ljubić i relaksaciju hrvatsko-bošnjačkih odnosa. Iako smo u izbornoj godini, nije prekasno da se napravi ovaj važan politički korak naprijed.

„Nadam se da dolazi vrijeme kada će se izborna volja poštovati. Ustavni sud je rekao svoje. Presude se moraju provesti, posebno Ljubić, koji izričito kaže da se mora provesti pitanje legitimne zastupljenosti, odnosno da se mora riješiti pitanje izbornog zakona u BIH“, kaže Lucović.

Stoga političari nisu tamo da raspravljaju o odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, već da traže modele njihove provedbe. Prema riječima naših sugovornika, upravo su one politike koje to odbijaju antidržavne i antidemokratske.

“Obveza je države, obveza Parlamenta i političara u BIH da provedu odluke Ustavnog suda, posebno u dijelu gdje relaksiramo odnose između BIH i Hrvatske i stavljamo Hrvate u poziciju da mogu birati svog legitimnog političkog predstavnika, prije svega u predsjedništvu, a zatim i u Domovima naroda“, dodaje Džeba.

Reforma Izbornog zakona nije samo želja hrvatskih politika, već ključno pitanje za stabilnost, pa čak i opstanak postdaytonske BiH. BiH može opstati i napredovati samo kao država potpuno ravnopravnih konstitutivnih naroda. 

izvor: rtv-hb