Prema službenim procjenama resornog ministarstva, trenutne evidencije ne odražavaju stvarno stanje na tržištu rada. Smatra se da svega 30 posto registriranih na biroima aktivno traži posao, dok su ostali tu prvenstveno radi ostvarivanja različitih socijalnih prava i povlastica.
„Nažalost, javna je tajna, kao što možemo vidjeti kroz svjedočanstva ljudi i prateći puls javnosti, da evidencije Zavoda za zapošljavanje i Službe za zapošljavanje ne odražavaju stvarno stanje nezaposlenosti“, izjavio je ministar Delić.
Kanton Sarajevo kao primjer: Status nezaposlenog donosi 29 različitih prava
Postojeći zakonski okvir omogućio je da se samim statusom nezaposlene osobe ostvari širok spektar prava koja nemaju izravnu vezu s traženjem posla. Ministar ističe kako samo u Kantonu Sarajevo postoji oko 29 različitih prava vezanih uz ovaj status, koji često služi i kao osnovica za ostvarivanje dječjeg doplatka ili porodiljnih naknada.
Ključna inovacija predloženog zakona jeste uspostava odvojenih evidencija na aktivne i pasivne tražitelje posla.
-Aktivni tražitelji bili bi oni koji su spremni prihvatiti zaposlenje, prekvalifikaciju i mjere aktivne politike.
-Pasivni tražitelji ostajali bi na zavodima isključivo radi ostvarivanja prava poput zdravstvenog osiguranja.
"Cilj novog zakona je odvojiti aktivne i pasivne tražitelje posla kako bi se sredstva usmjerila onima kojima su stvarno potrebna. Namjera nije oduzimanje stečenih prava, već pružanje kvalitetnije podrške i stvarne prilike za zapošljavanje“, poručuje Delić, dodajući da sustav u kojem se nalazi preko 250.000 ljudi, dok privreda vapi za radnicima, više nije funkcionalan.
Političke blokade i otpor oporbe
Iako je prijedlog zakona ranije prošao Vladu FBiH – gdje su ga podržali i ministri iz HDZ-a BiH – u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH u ožujku ove godine nije osigurana potrebna većina. Za zakon je glasalo 45 zastupnika, 17 je bilo suzdržano, dok je 19 glasalo protiv.
Protiv zakonskog rješenja stali su zastupnici HDZ-a BiH - HNS, HDZ 1990, kao i SDA i Stranka za BiH, dok je Demokratska fronta podržala zakon. Iz resornog ministarstva ocjenjuju da su razlozi obaranja zakona primarno političke naravi i skupljanje poena, dok dio oporbe tvrdi da zakon otvara vrata gubitku prava na zdravstveno osiguranje i socijalne naknade za najugroženije kategorije.
S druge strane, Udruga poslodavaca FBiH oštro je osudila obaranje zakona, upozoravajući da se time nastavlja „agonija na tržištu rada“ te da će službe nastaviti s praksom puke registracije umjesto aktivnog posredovanja, čime se izravno potiče siva ekonomija.
Reforma ima smisla samo ako obveže i poslodavce i državu, a ne samo radnika
Najavljena reforma evidencija nezaposlenih u Federaciji BiH imat će smisla samo ako postane dio šire, korjenite reforme tržišta rada, a ne puko administrativno „čišćenje“ biroa kako bi se statistika prikazala ljepšom.
Nije dovoljno uvesti rigorozne obveze samo za nezaposlene osobe; paralelno se moraju jasno propisati obveze poslodavaca, službi za zapošljavanje, inspekcija, Porezne uprave i zdravstvenog sustava.
Obveza poslodavaca: Kraj potrage za radnicima „na slijepo“
Ključni korak mora biti zakonska obveza poslodavaca da svaku stvarnu potrebu za radnikom prijave nadležnoj službi kroz jedinstveni informacijski sustav. Ta prijava ne smije biti formalnost – ona mora sadržavati točan naziv radnog mjesta, opis poslova, potrebnu stručnu spremu, radno iskustvo, ponuđenu plaću, radno vrijeme i uvjete rada. Bez tih parametara, službe ne mogu kvalitetno posredovati niti utvrditi ima li na birou ljudi koji odgovaraju profilu. Ako poslodavac ne prijavi potrebu, a istovremeno javno tvrdi da nema radne snage, uvozi strane radnike ili povlači državne poticaje, takvo ponašanje mora snositi prekršajne sankcije i ograničenje pristupa javnim sredstvima.
Prava i obveze aktivnih tražitelja posla
S druge strane, osoba koja se vodi kao aktivni tražitelj posla mora imati jasnu odgovornost. Neopravdano odbijanje posla koji odgovara njezinoj stručnoj spremi, zdravstvenoj sposobnosti i individualnom planu zapošljavanja mora rezultirati posljedicama – brisanjem s aktivne evidencije, gubitkom pripadajućih prava i privremenom zabranom ponovne prijave bez prethodnog aktivacijskog razgovora.
Međutim, ove sankcije ne smiju biti mehaničke i slijepe. Radnik ne smije biti kažnjen ako odbije posao kod poslodavca koji ne isplaćuje redovito plaću, ne uplaćuje doprinose, nudi rad na crno, nudi plaću ispod propisanih standarda ili ne osigurava osnovnu zaštitu na radu.
Reforma mora jednako štiti i tržište rada i dostojanstvo radnika.
Isto vrijedi i za sustav dokvalifikacije i prekvalifikacije. Ako država financira obuku za konkretno, deficitarno zanimanje, a nezaposlena osoba je bez opravdanog razloga prekine, to mora utjecati na njezin aktivni status. Ali i ta obuka mora biti stvarna, tržišno opravdana i izravno povezana s mogućnošću zapošljavanja, a ne samo formalno popunjavanje kvota.
Sinergija, a ne prebacivanje krivnje
Bit ove reforme mora biti sinergija prava i obveza. Radnik ima pravo na dostojanstven rad i sigurnu plaću, poslodavac na osposobljenu radnu snagu i brzu provjeru domaćeg kadra, a nezaposleni na stvarnu podršku i savjetovanje.
U ovaj proces se hitno mora uključiti i rješavanje pitanja rada na crno, lažnih bolovanja i fiktivnih prijava kroz brzu razmjenu podataka između Porezne uprave, inspekcije rada i zdravstvenih fondova.
Reforma biroa ne smije biti usmjerena isključivo prema nezaposlenima. Ona mora obuhvatiti cijeli lanac odgovornosti.
Samo tako ćemo dobiti stvarnu sliku tržišta rada, suzbiti zlouporabe i omogućiti službama za zapošljavanje da konačno počnu raditi svoj primarni posao – spajati ljude sa stvarnim poslovima.
