Ova odluka preko noći je prekinula praksu elektroničkog podnošenja poreznih prijava, ostavljajući tisuće gospodarstvenika i računovođa u potpunom kaosu.
U središtu ovog institucionalnog rata nalazi se dijametralno suprotno tumačenje zakona:
Stajalište AZLP-a: Agencija tvrdi da javna tijela zakonski uopće ne smiju biti ovjeritelji. Svoje tumačenje temelje na europskoj eIDAS regulativi, prema kojoj se izdavanje e-potpisa tretira kao komercijalna djelatnost rezervirana za privatni sektor ili javna poduzeća koja posluju komercijalno, a ne za državne agencije koje djeluju u javnom interesu.
Badnjević bez rukavica: "Troje iz tala stvorili su haos"
Direktor IDDEEA-e Almir Badnjević oštro je reagirao na potez AZLP-a, ne birajući riječi za dužnosnike koje smatra odgovornima za ovu blokadu:
"Sada kad privrednici (i njihove računovođe) ne mogu više elektronski da vrše i potpisuju prijave poreza prema UIO BiH, a što su prethodnih godina radili, te čime je mjesečno ugrožena milijarda KM prihoda prema državi BiH, baš me zanima šta će parlamentarci i nadležni poduzeti u ovom slučaju. Troje iz tala, doktorica megafon i direktor u tehničkom mandatu stvorili haos državi i privredi", poručio je ogorčeni Badnjević.
Direktor državne agencije izravno sumnja na to da iza kulisa stoje privatni interesi te najavljuje ogromne financijske posljedice za samu državu:
"Kolike će tek biti tužbe za naplatu štete prema državi jer je čovjek potpuno nenadležno donio neko rješenje zbog tala i političkog zadatka?", javno se zapitao Badnjević.
Što to zapravo znači za obične građane i gospodarstvo?
Ako se pitate zašto je ovo važno za vas, odgovor leži u brojkama i svakodnevnom životu.
Ironično, besplatni e-potpisi koje izdaju IDDEEA i UIO, a koji su ranije isticani kao najveća prednost za građane i rasterećenje od nameta, sada su za AZLP postali dokaz da te institucije krše pravila jer uslugu – ne naplaćuju.
Sustav koji je AZLP ugasio nije neka "testna faza", nego temelj države:
Ugrožene mirovine i zdravstvo: Kroz elektronički sustav UIO BiH mjesečno prolazi više od 800 milijuna KM javnih prihoda (PDV, carine, trošarine). Iz tog se novca financiraju mirovine, bolnice, socijalna davanja i plaće u javnom sektoru. Blokada sustava znači blokadu punjenja proračuna.
Blokada sudova: Više od 100 pravosudnih institucija (sudovi i tužiteljstva) u BiH svakodnevno koristi ove potpise za slanje akata i donošenje odluka. Pravosuđu sada prijeti povratak u "kameno doba" i zatrpavanje papirima.
Udar na džep gospodarstvenika: Državni e-potpisi bili su potpuno besplatni. Sada se tvrtke prisiljavaju da kupuju skupe certifikate od privatnih kompanija.
Pravna nesigurnost: Otvara se pitanje valjanosti svih do sada izdanih certifikata i digitalnih radnji koje su na temelju njih poduzete.
Pozadina sukoba: Tko gura privatnike, a koči državu?
Ovaj sukob zapravo je nastavak rata s kraja prošle godine. Tada su IDDEEA i UIO optužile Poreznu upravu Federacije BiH (PUFBiH) da je svoj sustav namjerno integrirala isključivo s privatnim ovjeriteljima (poput kompanije Halcom i BH Pošte), ignorirajući besplatne državne potpise.
Tada je istaknuto da PUFBiH svjesno tjera gospodarstvenike na dodatne troškove umjesto da im olakša poslovanje. Bizarno je da je u lipnju ove godine AZLP iskoristio upravo tu činjenicu – da država svoje usluge nudi besplatno – kao argument za zabranu, tvrdeći da izdavanje e-potpisa po europskim pravilima mora biti "komercijalna" (naplatna) usluga.
Politika i Ustavni sud: Borba za nadležnost
Priča ima i duboku političku pozadinu koja se tiče prijenosa nadležnosti. S jedne strane, Ministarstvo komunikacija i prometa BiH (kao jedino nadležno ministarstvo) dalo je zeleno svjetlo IDDEEA-i i potvrdilo da ispunjavaju sve svjetske sigurnosne standarde.
S druge strane, iz RS-a (poput izjava Snježane Novaković Bursać) godinama stižu optužbe da IDDEEA "izlazi iz svojih okvira" i da su osobni podaci građana isključivo u nadležnosti entitetskih MUP-ova, a ne državne agencije.
Iako je Ustavni sud BiH donio odluku da je sustav digitalnog identiteta isključiva nadležnost države BiH, na entitetskim razinama se i dalje usvajaju paralelni zakoni koji stvaraju pravni kaos.
Što dalje? Slijedi sudska bitka
Iz IDDEEA-e su potvrdili da neće sjediti prekriženih ruku. Najavljen je hitni upravni spor pred Sudom BiH, od kojeg će se tražiti trenutačno stavljanje izvan snage spornog rješenja AZLP-a kako bi se spriječio potpuni kolaps poslovnog i pravnog okruženja u zemlji.
Dok se institucije svađaju oko fotelja, nadležnosti i "tala", ceh po tko zna koji put plaćaju gospodarstvenici i građani kojima se digitalizacija umjesto olakšice pretvorila u noćnu moru.
