Ove godine navršavaju se 33 godine od jednog od najtragičnijih dana u novijoj povijesti Hrvata Središnje Bosne. Početkom lipnja 1993. godine hrvatsko stanovništvo na području općine Travnik našlo se pod snažnim vojnim pritiskom. Prema dostupnim podacima, u samo nekoliko dana, od 4. do 10. lipnja, s ovog je područja protjerano oko 19.000 Hrvata. Brojne hrvatske obitelji preko noći su ostale bez svojih domova, imovine i sigurnosti, a mnoga sela pretrpjela su velika razaranja. Najveći broj prognanika utočište je tada pronašao u Novom Travniku i Vitezu, dok je dio izbjegao u Republiku Hrvatsku i Hercegovinu.
Posebno težak dan bio je upravo 8. lipnja 1993. godine, kada su, uz masovno protjerivanje stanovništva, zabilježeni i stravični zločini nad civilima i ratnim zarobljenicima. Tijekom tog jednog dana na području travničke općine život je izgubilo ukupno 112 Hrvata – 56 civila i 56 pripadnika HVO-a.Jedan od najpoznatijih i najsvirepijih zločina dogodio se na lokalitetu Maljine, gdje je ubijeno 30 zarobljenih pripadnika HVO-a i civila. Da stvar bude gora, kasnijim ekshumacijama utvrđeno je da su na masovnoj grobnici vršeni dodatni zahvati s ciljem prikrivanja tragova zločina, što je obiteljima dodatno otežalo identifikaciju i potragu za istinom o okolnostima stradanja njihovih najmilijih.
Tri postaje povijesne golgote
Riječ je o događajima koji su ostavili dubok i neizbrisiv trag u kolektivnom sjećanju travničkih Hrvata.
Komemorativni program i formiranje kolona vjernika tradicionalno prate tri ključne lokacije povijesne golgote:
Maljine (Bikoše): Mjesto gdje kolona počinje, uz molitvu i paljenje svijeća na stratištu tridesetorice zarobljenika, kao opomena na zločin koji još čeka punu pravdu.
Ovnak (Brajkovići): Lokaciju koja simbolizira masovni egzodus i slom obrane ovog dijela općine, gdje se služi sveta misa za sve prognane i stradale.
Prahulje (Nova Bila):
Središnje spomen-obilježje smješteno u herojskoj Novoj Biloj. Upravo se ovdje kolona sjećanja ujedinjuje u zajedničkoj molitvi.
Podno spomenika na Prahuljama udruge, obitelji i dužnosnici polažu vijence za sve pale branitelje i civilne žrtve Travnika, čime Nova Bila ponovno stoji kao simbol zajedništva i opstanka.
Poruka mladih: Kultura sjećanja kao zalog budućnosti
Ono što izdvaja ovu kolonu sjećanja jest masovan odaziv mladih generacija koje koračaju rame uz rame s ratnim veteranima i članovima stradalničkih udruga.
Organizatori iz Udruga proisteklih iz Domovinskog rata HVO-a naglašavaju kako smisao kolone nije buđenje mržnje, već ustrajanje na istini i pravdi, s obzirom na to da za brojne dokumentirane zločine nad travničkim Hrvatima ni nakon više desetljeća nitko nije pravomoćno odgovarao.
I dok god kolona sjećanja prolazi kroz Novu Bilu, Bikoše, Ovnak i Prahulje, žrtva travničkog kraja neće biti zaboravljena, a njezina jeka ostat će trajna opomena, ali i temelj opstanka naroda u dolini Lašve.
