"Kada bismo za svaku žrtvu nacizma, fašizma i komunizma održali samo jednu minutu šutnje, šutjeli bismo desecima godina"
Danas, 23. kolovoza, diljem Europe obilježava se Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima: nacizma, fašizma i komunizma.
Ovaj datum odabran je u znak sjećanja na potpisivanje pakta Molotov-Ribbentrop 1939. godine, no iza suhoparnih povijesnih datuma stoje milijuni uništenih ljudskih života.
Jedan od najpotresnijih simbola tog nezapamćenog stradanja postala je četrnaestogodišnja poljska djevojčica Czesława Kwoka.
Pretučena prije fotografiranja
Czesława je u logor smrti Auschwitz deportirana u prosincu 1942. godine. Bila je tek uplašeno dijete koje nije razumjelo jezik svojih krvnika, a samo nekoliko dana prije nastanka ove fotografije izgubila je majku.
Njezin kultni, potresni portret snimio je poljski fotograf i supatnik u logoru, Wilhelm Brasse. Brasse je kasnije svjedočio o stravičnim trenucima koji su prethodili bljesku fotoaparata. Naime, neposredno prije fotografiranja, jedan od nacističkih stražara (kapo) brutalno je pretukao djevojčicu jer nije razumjela naredbe na njemačkom jeziku kako bi je prisilio na poslušnost.
Na fotografiji se, ako se pažljivo pogleda, jasno vidi rasječena usna s koje briše krv te neopisivi strah u očima djeteta koje čeka smrt.
Ubijena iglom u srce
Czesława Kwoka nije preživjela pakao logora. Dana 12. ožujka 1943. godine brutalno je pogubljena.
Život joj je oduzet na monstruozan način, ubrizgavanjem fenola izravno u srce.
Czesława Kwoka bila je samo jedno od oko 250.000 djece i maloljetnika koji su sustavno likvidirani u Auschwitzu.
Njezin pogled danas služi kao vječni podsjetnik na strahote koje donose radikalne ideologije. Kako je u svojoj objavi povodom ovog dana upečatljivo poručio svećenik Stjepan Ivan Horvat: “Kada bismo za svaku žrtvu totalitarnih režima održali samo jednu minutu šutnje, šutjeli bismo desecima godina. Ne ponovilo se…”
Izgradnja spomenika u Bruxellesu
Europske institucije i danas upozoravaju na važnost povijesnog istraživanja i čuvanja sjećanja kako se ovakve strahote više nikada ne bi ponovile.
U sklopu promicanja zajedničke kulture sjećanja, u Bruxellesu se planira izgradnja velikog paneuropskog spomenika svim žrtvama totalitarizama 20. stoljeća. U projektu sudjeluje i Vlada Republike Hrvatske, koja je na ovotjednoj sjednici odlučila izdvojiti financijski doprinos od 70.000 eura za njegovu izgradnju.