Kreševo, mali srednjobosanski gradić bogate franjevačke tradicije, stoljećima čuva priče koje se prenose s koljena na koljeno.
Među njima posebno mjesto zauzima predaja o svetištu Pod špiljom, prostoru duboko povezanom s vremenima epidemija, molitve i pokušaja spašavanja života tijekom kuge.
Upravo je ta gotovo zaboravljena povijest posljednjih godina ponovno došla u fokus zahvaljujući predstavi „Leonin put“, projektu kreševske akademske glumice Ana Franjčević, koja je istražujući prošlost svoga kraja otvorila vrata pričama o ljudima koji su u najtežim vremenima birali pomagati, a ne pobjeći.
– Dok sam radila predstave s djecom u Kreševu, fokus je bio na oživljavanju zaboravljene povijesti Kreševa, koja je puno šira, bogatija i značajnija od skučenog identiteta koji se nameće od rata do danas – kazala je Ana Franjčević.
Kako ističe Franjčević, rad na predstavi posebno ju je potaknuo tijekom pandemije koronavirusa, kada je počela istraživati kako su se ljudi u prošlosti nosili s epidemijama.
– Pod dojmom prve masovne panike i restrikcija tijekom koronavirusa počela sam se pitati kako su se ljudi nosili s kugom. Samim tim fra Mato Nikolić odmah se nametnuo kao ključ koji otvara odgovore na mnoga pitanja – istaknula je.
Bolnica na otvorenom u vremenu kuge
Prema predajama i zapisima, mjesto poznato kao Pod špiljom u Kreševu bilo je svojevrsna bolnica na otvorenom gdje su se liječili oboljeli, osobito oni koje je društvo često odbacivalo – uključujući i gubavce.
Posebnu ulogu u tome imali su fra Franjo Gracić i fra Mato Nikolić.
Fra Franjo Gracić vratio se sa školovanja iz Italije te je, zajedno s fra Matom Nikolićem, preuzeo odgovornost za liječenje oboljelih u vremenu kada su epidemije odnosile velik broj života, a medicinska pomoć bila gotovo nedostupna.
Upravo na prostoru Pod špiljom organizirana je svojevrsna bolnica na otvorenom, gdje su se liječili zaraženi i pokušavalo spriječiti daljnje širenje bolesti.
Fra Mato Nikolić – liječnik ispred svoga vremena
Fra Mato Nikolić ostao je upamćen kao jedan od najobrazovanijih ljudi svog vremena i prvi školovani liječnik iz Bosne i Hercegovine.
Posebno fascinira činjenica da je koristio metode liječenja koje su za tadašnje prilike bile gotovo nezamislive, uključujući i akupunkturu.
Osim liječenja, radio je i na edukaciji stanovništva tijekom epidemija, pišući pravila ponašanja, savjete za sprječavanje zaraze i načine skrbi za oboljele.
Prema povijesnim zapisima, upravo je inzistirao na higijenskim pravilima i izolaciji zaraženih kako bi se spriječilo širenje kuge – pristup koji danas zvuči iznenađujuće suvremeno.
Posebno potresan dio njegova rada odnosio se na pomoć ženama oboljelima od sifilisa i drugih bolesti, često uzrokovanih nasiljem i silovanjem, kojima je pružao pomoć bez osude i odbacivanja.
Spomen na vrijeme kada se liječilo vjerom i hrabrošću
Mjesto Pod špiljom i danas ima posebno značenje među Kreševljacima. Ondje se nalazi svetišni prostor i spomen-obilježje koje podsjeća na vrijeme kada su ljudi utočište tražili u vjeri, ali i u hrabrosti pojedinaca koji su riskirali vlastite živote kako bi pomagali drugima.
U vremenu kada se često govori o podjelama i krizama, priča fra Mate Nikolića i fra Franje Gracića ostaje podsjetnik da su upravo znanje, solidarnost i ljudskost bili ono što je zajednice održalo na životu i u najtežim vremenima.
