
BANJALUKA, SARAJEVO – Zbog komplikovane političke situacije u BiH, sve je manje interesa za spoljnim investicijama u BiH, a slučaj kompanije “Bechtel”, čiji je direktor nedavno izjavio da ih upravo politička situacija sprečava da investiraju, ilustrativno pokazuje kakav je međunarodni ugled zemlje.
Prema podacima Centralne banke BiH, prošle godine bilo je oko 300 miliona maraka manje direktnih stranih investicija u odnosu na prethodnu godinu, kada je zabilježeno oko 900 miliona maraka investicija.
U četvrtak smo se obratili i Agenciji za promociju stranih investicija BiH, ali do zaključenja ovog broja nismo dobili nikakav odgovor.
Podsjećanja radi, kako su pisale “Nezavisne”, Džastin Siberel, direktor američke građevinske firme “Bechtel” za regione i vladina pitanja, na nedavno održanom panelu u organizaciji Atlantskog savjeta u Vašingtonu rekao je da bi projekt Južne interkonekcije omogućio BiH da preko terminala za tekući gas na Krku u Hrvatskoj postane nezavisna od ruskog gasa, ali da je problem u realizaciji projekta političke prirode.
Siberel je takođe rekao da je to projekt koji podržava američka administracija i naglasio je da su ga podržali i prva administracija Donalda Trampa, i administracija Džoa Bajdena, kao i druga Trampova administracija.
“Mi smo analizirali projekat, mislimo da je jako interesantan, nedavno smo o tome razgovarali u Sarajevu, i mi mislimo da je to projekt koji se definitivno može finansirati, jer se radi o projektu koji će generisati prihod. Dakle, finansiranje nije problem, izgradnja nije poseban problem, problem je politički, domaći, i na koji način će oni ići naprijed. Mi jesmo zainteresovani, ali vidjećemo možemo li išta uraditi s vlastima. Čini se da namjera postoji, ali je komplikovano. Mi još nismo imali privilegiju da radimo u BiH, radili smo u susjednim zemljama, ovo bi bio sjajan projekt da počnemo, ali vidjećemo”, rekao je on.
Ovaj primjer je ilustrativan jer se radi o dobro poznatoj američkoj firmi koja ima direktnu podršku administracije u Vašingtonu, ali ipak, uprkos tome, ne može lako realizovati investicije jer u BiH postoje interni rivaliteti, sistemska korupcija i potreba da investitor dobije neformalnu saglasnost lokalnih političkih moćnika.
Kako je pisalo više medija, Amerikanci su zainteresovani ne samo za ulaganja u energetiku, već i u drugu vrste infrastrukture, poput izgradnje auto-puteva i cesta, investiranja u aerodrome i druge projekte.
Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, smatra da BiH gubi milijarde evra investicija i projekata samo od EU, ne računajući individualne zemlje i strane investitore, koji bi takođe željeli investirati u BiH.
“Samo kada vidite novi plan rasta, imamo tih milijardu eura do kraja 2027. koji, da tako kažem, praktično stoje i čekaju na BiH da provede reforme. Gledajući prema onome što je u javnosti dostupno, to je najmanje još dodatnih milijardu eura koji su trebali ići za izgradnje auto-puteva, izgradnje cesta i nekih drugih projekata, dok sama činjenica da u periodu od tada do danas nije napravljen određeni napredak, sigurno da govorimo još najmanje o pola milijarde eura koji čekaju u stvari zbog izostanka reformi i političke situacije”, rekao je Ćerimagić za “Nezavisne”.
Inače, u regionu zapadnog Balkana najveći uspjeh do sada su imali kineski investitori, ali problem je što su investicije često sakrivene od javnosti, a često su izvor korupcije, kao što je to bio slučaj kod pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, zbog čega je uhapšeno više visokih funkcionera u Srbiji.

Dok proljetni i ljetni radovi širom Bosne i Hercegovine ulaze u puni intenzitet, domaći poljoprivrednici sve teže pronalaze sezonske radnike.
24. svi 2026.
Pročitaj više
U Hrvatsku je prošle godine stiglo čak 67 milijuna paketa, a gotovo 90 posto njih pristiglo je iz Kine. No, navike online kupnje uskoro bi se mogle značajno promijeniti jer od 1. srpnja na snagu stupaju nova pravila za narudžbe iz trećih zemalja.
22. svi 2026.
Pročitaj više
Građane Bosne i Hercegovine u narednom razdoblju mogle bi dočekati novčanice KM-a s novim vizualnim identitetom. Središnja banka BiH donijela je odluku o redizajnu svih apoena, pri čemu će se mijenjati boje i određeni detalji, dok ključni motivi ostaju prepoznatljivi.
21. svi 2026.
Pročitaj više
BiH uvozi hrane za 3,5 milijardi KM, a izvozi tek trećinu: Gdje je najveći problem?
20. svi 2026.
Pročitaj više