Upravo zato sve više ljudi postavlja isto pitanje – je li danas teže kupiti stan u BiH ili u zemlji u kojoj rade?
Kvadrat u BiH više nije "jeftin"
U najvećim gradovima Bosne i Hercegovine cijene stanova dosegnule su razine koje su prije nekoliko godina bile gotovo nezamislive.
Prema dostupnim podacima, prosječna cijena četvornog metra stana u centru Sarajeva iznosi oko 5.500 KM, dok se izvan centra kreće oko 4.000 KM. U Mostaru je prosječna cijena kvadrata u centru oko 4.000 KM, a izvan centra približno 2.750 KM.
Banja Luka također bilježi visoke cijene nekretnina. Prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, prosječna cijena četvornog metra završenog prodanog stana u Banjoj Luci u četvrtom tromjesečju 2025. godine iznosila je 3.936 KM, dok je prosjek za cijelu Republiku Srpsku bio 3.052 KM po četvornom metru. Najnoviji podaci za prvo tromjesečje 2026. pokazuju da se tržište postupno stabilizira, ali bez značajnijeg pada cijena. Prosječna cijena novog stana u Banjoj Luci iznosila je 3.881 KM po četvornom metru, što je blago manje nego krajem 2025., no i dalje više nego godinu ranije. Istodobno je zabilježen pad broja prodanih stanova, što upućuje na usporavanje tržišta, ali ne i na pojeftinjenje nekretnina.
To znači da bi stan od 70 četvornih metara u boljem dijelu Sarajeva mogao stajati i više od 380.000 KM, što je za većinu građana iznimno velika investicija.
U Njemačkoj i Austriji kvadrat je znatno skuplji, ali...
Na prvi pogled usporedba ide u korist BiH.
Primjerice, prosječna cijena četvornog metra stana u centru Münchena prelazi 22.700 KM, u Berlinu iznosi oko 15.100 KM, dok je u Frankfurtu oko 14.300 KM. U austrijskom Grazu prosječna cijena kvadrata u centru iznosi oko 10.200 KM.
Drugim riječima, stan koji u Sarajevu vrijedi oko 380.000 KM u Münchenu bi, uz iste dimenzije, mogao vrijediti i više od 1,5 milijuna KM.
Plaće mijenjaju cijelu priču
Međutim, usporedba cijena sama po sebi ne govori puno.
Prosječna neto mjesečna plaća u Sarajevu iznosi oko 1.830 KM, dok je u Münchenu veća od 7.300 KM, u Frankfurtu oko 7.000 KM, a u Grazu oko 5.500 KM.
To znači da je kvadrat u Sarajevu otprilike tri puta skuplji od prosječne mjesečne plaće, dok u mnogim njemačkim i austrijskim gradovima, unatoč znatno višim cijenama nekretnina, veće plaće ublažavaju razliku.
Drugim riječima, nekretnine jesu skuplje u zapadnoj Europi, ali su i primanja višestruko veća, zbog čega je kupovna moć često povoljnija nego što same cijene sugeriraju.
Zašto dijaspora i dalje kupuje stanove u BiH?
Unatoč tome što žive i rade u inozemstvu, mnogi građani BiH i dalje ulažu upravo u nekretnine u domovini. Razlozi su brojni:
- planiraju povratak nakon umirovljenja,
- žele imati vlastiti dom tijekom dolazaka u BiH,
- nekretnine vide kao sigurnu dugoročnu investiciju,
- stanove iznajmljuju ili ostavljaju djeci.
Zbog toga potražnja ostaje snažna, osobito u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci, što dodatno potiče rast cijena.
Najveći problem ipak nije cijena nego dostupnost
Stručnjaci već dulje upozoravaju da najveći izazov nije samo rast cijena, nego činjenica da one rastu brže od primanja. Sličan problem posljednjih godina bilježe i Njemačka te Austrija, gdje analitičari također upozoravaju na sve slabiju priuštivost stanovanja za mlade obitelji i kupce prve nekretnine.
Iako su stanovi u Njemačkoj i Austriji višestruko skuplji nego u Bosni i Hercegovini, odgovor na pitanje gdje je lakše kupiti vlastiti dom nije jednoznačan.
Građani BiH suočavaju se s nižim cijenama nekretnina, ali i znatno nižim plaćama, dok oni koji rade u inozemstvu imaju veće prihode, ali se bore s iznimno visokim cijenama kvadrata i skupim životnim troškovima.
Zato mnogi iz dijaspore i dalje biraju ulaganje u stan ili kuću u BiH – ne zato što su nekretnine jeftine, nego zato što u usporedbi s državama u kojima rade i dalje predstavljaju pristupačniju i sigurniju dugoročnu investiciju.
