Za koje prekršaje slijede najstrožije kazneProlazak kroz crveno svjetlo više puta
Drastično prekoračenje brzine
Pretjecanje preko pune linije
Vožnja pod utjecajem alkohola preko 1,5 promila
Vožnja pod utjecajem droga
Korištenje uređaja za ometanje radara
Zakonske promjene, po kojima će policija stoga početi djelovati od srijede, donose kazne do 5000 maraka.
Prebrza vožnja
Vožnja pod utjecajem alkohola smatra se kada vozač prođe kroz crveno svjetlo dva ili više puta unutar intervala od 20 minuta, ali i vožnja u naselju brzinom većom od 40 km/h iznad najveće dopuštene, odnosno izvan naselja brzinom većom od 60 km/h.
Osim toga, vožnja u pijanom stanju smatra se i kada vozač pretječe kolonu vozila, prelazeći je ili se krećući u punoj liniji, ali i kada vozi s koncentracijom alkohola većom od 1,50 g/kg, ili pod utjecajem narkotika ili drugih psihoaktivnih tvari.
"Ovlaštena osoba privremeno će oduzeti vozilo od vozača na mjestu gdje je zatečen u vožnji pod utjecajem, ako se utvrdi da je vozaču već jednom u prethodne dvije godine izrečena novčana kazna za vožnju pod utjecajem“, stoji u usvojenim izmjenama ZOBS-a.
Do donošenja pravomoćne sudske odluke, kako je predviđeno, privremeno oduzeto vozilo drži se na području koje odredi policija. Propisane su i kazne.
"Od 2.000 do 3.000 KM kaznit će se vozač koji krajnjom nepažnjom ozbiljno naruši sigurnost drugih sudionika u prometu na način da se njegovo ponašanje okarakterizira kao bezobzirna vožnja. Vozač će biti kažnjen novčanom kaznom i zabranom upravljanja vozilom u trajanju od šest mjeseci te dva kaznena boda", stoji u izmjenama ZOBS-a.
Najviše kazne
Ali to nije sve - ako se nesreća dogodi zbog neopreznog upravljanja vozilom, kazna je od 3.000 KM do 5.000 KM, a vozaču će biti zabranjeno upravljanje vozilom devet mjeseci i dobit će četiri kaznena boda.
Definirano je i pooštravanje kazni za korištenje mobitela i nevezivanje sigurnosnog pojasa, a iznosit će od 200 do 400 maraka. Ako se uslijed toga prouzroči nesreća, kazna je od 400 KM do 2.000 KM, a postoji i zabrana upravljanja vozilom do pola godine, kao i dva kaznena boda. Definirana je još jedna vrsta kazne.
„Vozač koji u prometu na cesti koristi uređaj, tj. uređaj koji može ometati rad uređaja za mjerenje brzine vozila, ili drugih uređaja namijenjenih dokumentiranju prekršaja, bit će kažnjen novčanom kaznom od 200 KM do 400 KM“, navedeno je u izmjenama ZOBS-a, koje stupaju na snagu 27. svibnja 2026. godine.
Najozbiljniji prekršaji
Semir Šut, stručnjak za sigurnost prometa i bivši povjerenik MUP-a Zeničko-dobojskog kantona, ističe da su ovim izmjenama ZOBS-a izdvojeni najteži prekršaji koji odnose živote i ozbiljno ugrožavaju zdravlje građana na našim cestama i tretiraju se kao obustavljena vožnja.
„To su najteži prekršaji, poput drastičnog prekoračenja brzine. Mislim da ćemo se ovaj put stvarno usredotočiti na strože kazne za prekršitelje koji imaju loš odnos prema sigurnosti u prometu i drugim sudionicima“, rekao je Shut.
Izmjene zakona donose najstrožu kaznu do 5.000 maraka, pa se postavlja pitanje treba li u BIH, kao i u mnogim drugim zemljama, razmišljati o uvođenju kazni koje će biti proporcionalne imovini kažnjenih, jer 5.000 KM nije isto za nekoga tko radi za minimalnu plaću i za nekoga tko ima milijune. Schutt kaže da je ideja dobra, ali...
"Može se primijeniti, ali u zemljama koje imaju organiziran sustav utvrđivanja imovine. U BIH, imajući u vidu neorganiziran sustav i nesrazmjer porezne uprave i zemljišnoknjižnih ureda, bio bi vrlo mukotrpan posao samo utvrditi nečiju imovinu. To je dobra ideja i dobra praksa, ali mislim da to kod nas nije realno moguće očekivati, s obzirom na trenutnu situaciju", kaže Šut za "Nezavisne novine".
Značajan korak naprijed
Dino Memić iz Mostara, stalni sudski vještak za područje cestovnog prometa, ocjenjuje da definicija nepažljive vožnje kroz izmjene ZOBS-a predstavlja značajan korak naprijed u normativnom smislu, jer se prvi put preciznije razlikuju posebno opasni oblici ponašanja koji imaju visok rizik od prometnih nesreća s teškim posljedicama.
Dosadašnja praksa pokazala je da određeni prekršaji, poput višestrukog prekoračenja brzine, agresivnog pretjecanja, prolaska kroz crveno svjetlo ili namjernog ugrožavanja drugih sudionika u prometu, nisu dovoljno jasno tretirani kao posebno društveno opasna ponašanja“, ističe Memić u izjavi za „Nezavisne novine“.
Iz perspektive prometne struke, kako ističe, strože sankcioniranje obustave vožnje može imati pozitivan preventivni učinak, prvenstveno kroz specijalnu i opću prevenciju. Posebno je važno, dodaje, da se pošalje jasna poruka da se gruba kršenja prometnih propisa više neće promatrati kao "obični prekršaji", već kao ponašanja koja izravno ugrožavaju ljudske živote i sigurnost prometnog sustava.
„Međutim, iskustva iz zemalja regije i Europske unije pokazuju da učinci strožih kaznenih odredbi ovise prije svega o stupnju njihove primjene u praksi. Ako ne postoji kontinuirani i učinkovit nadzor prometa, uključujući prisutnost policije, moderne sustave kontrole brzine i dosljednu obradu prekršaja, represivne mjere same po sebi neće imati puni učinak“, naglasio je Memić.
Također, kako napominje, sigurnost prometa ne može se promatrati isključivo kroz kaznenu politiku.
„Potrebno je paralelno djelovati kroz poboljšanje prometne infrastrukture, edukaciju sudionika u prometu, posebno mladih vozača, te razvoj preventivnih kampanja usmjerenih na podizanje prometne kulture i svijesti o posljedicama rizične vožnje. Ako promjene budu praćene učinkovitom provedbom i sistemskim pristupom sigurnosti prometa, realno je očekivati određeno smanjenje najtežih oblika prometnih prekršaja, a time i povećanje razine sigurnosti na cestama u Bosni i Hercegovini“, rekao je Memić za Nezavisne novine.
