Nova internetska prevara: Građani BiH nasjeli na lažnu humanitarnu akciju

Tijekom mjeseca ramazana ove godine pronašli smo desetke lažnih organizacija i pojedinaca iz Ugande koji su pozivali ljude iz Bosne i Hercegovine i dijaspore da doniraju novac za navodne iftare za gladnu djecu u Africi. Koristeći fotografije, lažne profile i imena drugih humanitarnih organizacija, zarađivali su od ljudi koji su mislili da čine dobro.

Upravo su prvi dani mjeseca ramazana ove godine Ramiz Alić, umirovljenik iz Srebrenika, imao najbolje namjere – prehraniti siromašnu djecu bez roditelja iz Ugande u Africi.

Na Facebooku upoznaje mladića iz Ugande koji mu šalje privatne poruke tražeći od njega da mu pošalje novac za iftar za djecu. Kaže mu da su djeca siročad i da taj dan neće ručati ako im ne pošalje novac. Mladić inzistira da mu novac hitno treba.

„Ta djeca su siročad, bez oca i majke, teško mi je o tome pričati kad vidim fotografije te djece, žao mi je te djece. Halaliram taj novac i halaliram ga“, rekao je Ramiz Detektor timu.

Dogovor je bio – 50 obroka za pedesetero gladne djece. Mladić je zahtijevao da mu se novac isplati putem “Western Uniona”, servisa za brzi transfer novca.

On je Magololo Ramadhan, 21-godišnjak iz Ugande koji je ljude uvjeravao da radi za humanitarnu organizaciju i da sve ide po planu.

„Koliko košta? Kaže, jedan euro, jedno dijete. Hajde, platit ću 50, i to je to. Bila je subota. Nedjelja, zove: ‘Brate’, šalje poruku, ‘Brate, čekam tvoj iftar.’ Rekao je: „Danas je nedjelja, idem u ponedjeljak, danas nema banke, ne rade ovdje. I tako, u ponedjeljak sam otišao u Western Union banku, platio 100 maraka“, priča nam Ramiz.

Novac je položio u devet ujutro, a Magololo ga je pokupio nekoliko minuta kasnije. Dogovor je bio da Ramiz pošalje fotografije i videozapise djece na iftaru, kao i svoja i suprugina imena napisana na pločama koje djeca mogu držati, te zasebnu ploču s prezimenom Alić za sina i suprugu.

Međutim, nakon uplate, mladić je tražio još novca, te da Ramiz dodatni iznos naplati preko prijatelja i poznanika, što nije učinio.

Magolola nalazimo pod drugim imenom na Facebooku – Jumma Bin Shabhnu. Nakon toga, razgovor prebacujemo na WhatsApp. Kako su dani prolazili, Magololo je postajao sve nestrpljiviji i inzistirao je na slanju novca.

Nekoliko puta dnevno pisao je slatko sročene poruke koristeći što više islamske terminologije na bosanskom jeziku. 

Usred ramazana, nazvali smo ga putem video poziva i mladić se javio. Kaže da koristi aplikaciju za prevođenje i da radi za Islamsku dobrotvornu organizaciju Juma. Brzo nam je poslao lažnu potvrdu o registraciji.

Jedno dijete, jedan euro, bila je ponuda i za nas.

„Novac možete slati putem ‘Western Uniona’, ‘Moneygrama’, ‘Ria’, a imam i svoju organizaciju, kao i još jednu organizaciju s kojom surađujem“, uvjeravao nas je Magololo.

Mirnela Salihović je direktorica Udruge „Mostovi veza“ iz Sarajeva i već godinu dana surađuje s organizacijama i pojedincima iz Afrike na prikupljanju donacija. Surađuje i s organizacijama iz Ugande te kaže da postoji posebna procedura kako bi novac trebao doći na prave adrese.

Kaže da je primala zahtjeve za porukama od raznih pojedinaca i lažnih organizacija, ali zbog prethodnog iskustva nije uplatila nikakav novac. Objašnjava postupak slanja novca Detektoru.

„Naziv organizacije, kada je registrirana, kada su dobili pečat, kada su osnovani. To je račun koji dobijem nakon uplate. Naravno, bez tih računa ne dobivam – dakle ne radim, niti sam ikada imao situaciju da moram tako raditi“, objašnjava Salihović.

Većina navodnih humanitaraca tražila je od novinara Detektora i ljudi od kojih su tražili novac da uplate izvrše izravno na njihova imena, a zauzvrat su obećali da će djeci na pločama biti ispisana imena onih koji su izvršili uplate.

Njihovi profili uključuju i pozive na donacije za kopanje bunara, a Detektor je prethodno otkrio kako su pojedinci i udruge iz Bosne i Hercegovine, uz podršku selefijskih predavača, prikupili nekoliko milijuna maraka za izgradnju bunara i džamija u Africi. Istraga je pokazala da je novac prikupljan na netransparentan način, te da su građanima dostavljene fotografije navodno izgrađenih bunara. Otkrili smo da su neke od tih fotografija fotošopirane.

Pius Enywaru, istraživački novinar u Ugandi, kaže da je nedavno naišao na slične slučajeve – posebno tijekom mjeseca ramazana – na Facebooku, WhatsAppu i TikToku. Prevaranti ne ciljaju samo muslimane, već i sve koji žele donirati novac.

„Koriste poznate organizacije koje su relevantne i kojima ljudi vjeruju. Koriste poznate ljude iz različitih zemalja. Koriste njihove slike, njihove društvene mreže, objavljuju i njihove stranice kako bi izgledale autentičnije. Vidjeli smo da policija nije obraćala toliko pažnje. Imali smo priliku vidjeti inicijative koje su se pojavile u našoj vladi, a koje su upozoravale ljude da ne nasjedaju na prijevare, a također su i neke medijske organizacije vodile kampanje“, objašnjava za Detektor.

Rašid Krupalija iz uredništva Raskrinkavanja, koje provjerava istinitost sadržaja na društvenim mrežama, kaže da se lažni pozivi na humanitarne akcije uglavnom postavljaju na Facebooku i YouTubeu.
Meta nije odgovorila na Detektorov upit o uklanjanju takvog sadržaja, iako je odavno poznato da takav sadržaj krši pravila zajednice i da bi ga kao takvog trebalo ukloniti.

„Ono što smo nekako vidjeli jest da se takvi sadržaji rijetko uklanjaju, s raznim izgovorima, da ne krše pravila zajednice, da se ne radi o sadržajima koji su štetni i slično, a negdje takva opravdanja prolaze jer je vrlo teško dokazati da je nešto prijevara. Vrlo je teško stupiti u kontakt s ‘Metom’ i objasniti ljudima koji tamo rade da je nešto očito prijevara ili da je to štetan sadržaj“, objašnjava Krupalija.

U jednoj od poruka koje je Detektor primio, Feki Ismail je tvrdio da radi za organizaciju Muslim Relief te da mu je brat direktor organizacije. Lažna e-mail adresa i broj organizacije su ga razotkrili, a Muslim Relief nije aktivan u Ugandi, iako postoje lažni profili s tim imenom. Mediji i organizacije za nadzor upozoravali su na lažno prikupljanje sredstava za siromašne u Africi, a humanitarna organizacija Islamic Relief već je nekoliko puta izjavila da se na društvenim mrežama pojavilo nekoliko organizacija i pojedinaca koji koriste njihov logo u Ugandi. Prethodno je američko veleposlanstvo u Ugandi upozoravalo na razne vrste internetskih prijevara.

Vahidin Đaltur, stručnjak za informacijske tehnologije, smatra da se prijevare događaju jer korisnici društvenih mreža najviše pažnje posvećuju vizualnom dijelu, a ne biti ili točnosti sadržaja.

„Uzimajući u obzir sredstva koja se na ovaj način prikupljaju, jer je internet doslovno osnovao takvu organizaciju za prikupljanje diljem svijeta. Ove slike im idu i na njemačkom, jer imate veliku populaciju muslimana, i na turskom i iranskom i na švedskom, tako da nije važno“, objašnjava Đaltur.

Detektor je otkrio da su pojedinci iz Ugande ponekad koristili dva imena i više profila. Nasser Manyuka je tražio novac s profila Ammad bih Nasser, ali nakon detaljnog praćenja i usporedbe fotografija, videa i telefonskih brojeva zaključili smo da se radi o istoj osobi. U porukama koje nam i dalje šalje često je slatkorječiv i, koristeći vjersku terminologiju, pokušava izvući novac. Slično tome, u određenom obrascu, razgovarale su osobe s najmanje 20 drugih profila, inzistirajući na plaćanjima i pozivajući na videopozive više puta.

Saša Petrović, šef odjela za računalni kriminal FUP-a, kaže da internetske prijevare ovog ili sličnih tipova spadaju u nadležnost kantonalnih policijskih uprava. Kaže da ne vidi nikakav interes onih koji bi se time trebali baviti, već većinu slučajeva prebacuje na Federalnu upravu policije (FUP).

“Opterećuje nas, izuzetno nas opterećuje, što se ne možemo baviti stvarima kojima bismo se trebali baviti. Takva prijevara, jedan zahtjev prema ‘Meti’, koji se oglašavao putem ‘Mete’, IP adresa, lokacija, čin prema toj državi, rekao bih, u tri ili četiri koraka da se to prekine“, kaže Petrović.

Osim kod pojedinaca, upozoravaju stručnjaci, novac može završiti i kod terorističkih organizacija, što je kazneno djelo za one koji izvrše plaćanje.

„Puno mi je lakše poslati pet maraka nego istraživati ​​je li to stvarno tako, duša će mi biti mirna, nekome sam pomogao, a zapravo se može dogoditi da sam se sam doveo u nevolju jer sam pomagao terorističkoj organizaciji, ili financirao terorističku organizaciju, što je puno veći problem“, objašnjava Đaltur.