
Poduzeće Centar reciklaže olovnih akumulatora (CROA) d.o.o. Vitez podnijelo je zahtjev za obnovu okolišne dozvole za pogon za fizikalno-kemijsku obradu istrošenih olovnih akumulatora i drugog metalnog otpada u Vitezu.
Riječ je o postrojenju smještenom u naselju Šantići, gdje se, prema dokumentaciji, u neposrednoj blizini nalaze i stambeni objekti – prva kuća udaljena je svega nekoliko desetaka metara.
Iako je u javno dostupnim dokumentima o radu poduzeće navedeno da posluju u skladu sa zakonskim propisima te da su analize otpadnih voda i mjerenja buke vršena putem ovlaštenih i akreditiranih laboratorija, dio mještana ističe da njihova zabrinutost nije usmjerena protiv rada tvrtke, nego proizlazi iz brige za zdravlje obitelji i dugoročnu sigurnost zajednice.
Stanovnici koji žive u neposrednoj blizini postrojenja ističu kako je riječ o djelatnosti koja podrazumijeva obradu olovnih akumulatora, materijala koji sadrže teške metale i druge potencijalno opasne tvari. Upravo zbog toga smatraju da je nužan kontinuiran, transparentan i neovisan nadzor nad radom postrojenja.
„Ne tvrdimo da se nešto nezakonito radi, ali želimo biti sigurni da su kontrola i nadzor stalni, a ne samo formalnost na papiru“, poručuju mještani. Posebno ih brine mogućnost emisija štetnih tvari u zrak, eventualno zagađenje tla i voda, kao i dugoročne posljedice koje bi se mogle odraziti na zdravlje djece i starijih osoba.
U dokumentaciji se navodi da su ispitivanja i analize rađene prema važećim standardima te da su rezultati unutar propisanih graničnih vrijednosti. Međutim, dio stanovnika smatra da bi proces obnove okolišne dozvole trebao uključivati dodatne mehanizme transparentnosti – javne prezentacije rezultata mjerenja, dostupnost podataka u realnom vremenu ili češće inspekcijske kontrole.
Njihov strah, kako navode, dodatno proizlazi iz opće percepcije da nadzorne institucije u Bosni i Hercegovini često nemaju dovoljno kapaciteta za redovite i detaljne kontrole svih postrojenja koja se bave potencijalno rizičnim djelatnostima.
„Ako je sve u skladu sa zakonom, onda ne bi trebalo biti problema da se to jasno i redovito komunicira prema javnosti“, ističu.
Stručnjaci za zaštitu okoliša često naglašavaju da su otvorena komunikacija i uključivanje lokalne zajednice ključni za smanjenje nepovjerenja i straha. U slučajevima kada se postrojenja nalaze u neposrednoj blizini kuća, škole ili poljoprivrednih površina, osjetljivost javnosti je razumljiva.
Mještani poručuju da im nije cilj zatvaranje ili opstruiranje rada pogona, nego jasne garancije da se rad odvija bez rizika po zdravlje ljudi i okoliš. Tražiti će da se u postupku obnove okolišne dozvole njihovi stavovi ozbiljno razmotre, te da nadležne institucije osiguraju pojačan nadzor i transparentnost.
Obnova okolišne dozvole tako nije samo administrativni postupak, već i prilika za jačanje povjerenja između investitora, institucija i lokalne zajednice. U središtu rasprave, kako naglašavaju stanovnici Šantića, nije sukob – nego pravo na zdrav okoliš i sigurnost vlastitog doma.


Dok proljetni i ljetni radovi širom Bosne i Hercegovine ulaze u puni intenzitet, domaći poljoprivrednici sve teže pronalaze sezonske radnike.
24. svi 2026.
Pročitaj više
U Hrvatsku je prošle godine stiglo čak 67 milijuna paketa, a gotovo 90 posto njih pristiglo je iz Kine. No, navike online kupnje uskoro bi se mogle značajno promijeniti jer od 1. srpnja na snagu stupaju nova pravila za narudžbe iz trećih zemalja.
22. svi 2026.
Pročitaj više
Građane Bosne i Hercegovine u narednom razdoblju mogle bi dočekati novčanice KM-a s novim vizualnim identitetom. Središnja banka BiH donijela je odluku o redizajnu svih apoena, pri čemu će se mijenjati boje i određeni detalji, dok ključni motivi ostaju prepoznatljivi.
21. svi 2026.
Pročitaj više
BiH uvozi hrane za 3,5 milijardi KM, a izvozi tek trećinu: Gdje je najveći problem?
20. svi 2026.
Pročitaj više