
BANJALUKA – U protekla dva desetljeća, od 2006. do 2025. godine, vozači u Bosni i Hercegovini dali su državi više od 18 milijardi maraka samo na temelju trošarina i cestarina koje plaćaju za svaku litru goriva, a voze cestama koje su među najgorima u Europi.
Prošlog ljeta, podsjetimo se, objavljena je karta koja rangira europske zemlje prema kvaliteti cesta i autocesta, a zemlje su na karti prikazane u jednoj od pet boja – plava označava vrlo dobre ceste, zelena dobre, žuta osrednje, crvena lošije, a crna najgore. Bosna i Hercegovina je, pogodili ste, obojana u crno.
Istovremeno, prema karti objavljenoj u sklopu Izvješća o globalnoj konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma, Bosna i Hercegovina dobila je ocjenu 2,8 od mogućih sedam, što nas svrstava među zemlje s najgorim cestama u Europi, iako financiramo ogromne namete.
Nameti koje plaćaju vozači u Bosni i Hercegovini ponovno su ažurirani ovih dana, zbog vrtoglavog rasta cijena goriva uzrokovanog nemirima na Bliskom istoku, a neki političari zalažu se za ukidanje, ili barem smanjenje, trošarina na naftne derivate.
Kako je za “Nezavisne novine” potvrđeno iz Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH, trenutno se na gorivo koje se prodaje na tržištu u BIH plaća trošarina od 0,30 do 0,45 KM po litri, što ovisi o vrsti naftnog derivata.
„Po toj osnovi, od 2006. do 31. prosinca 2025. godine, ukupno je naplaćeno devet milijardi i 590 milijuna KM“, rekli su za „Nezavisne novine“ iz UNO BIH.
Uz trošarine, vozači plaćaju i dvije cestarine za svaku litru koju prevezu. Prva je cestarina za održavanje cesta (0,15 KM po litri derivata), a druga je cestarina za izgradnju autocesta i rekonstrukciju ostalih cesta (0,25 KM po litri derivata).
“Ukupan iznos naplaćenih cestarina za održavanje cesta od 2006. do 31. prosinca 2025. iznosi četiri milijarde i 250 milijuna KM. Ukupan iznos naplaćenih cestarina za izgradnju autocesta i rekonstrukciju ostalih cesta od 2009. do 31. prosinca 2025. iznosi četiri milijarde i 398 milijuna KM”, rekli su iz UNO BIH.
Dakle, jednostavnim izračunom, kada zbrojimo koliko su vozači platili trošarina i cestarina od 2006. do 2025. godine, dolazimo do brojke od čak 18,2 milijarde maraka, a treba naglasiti da su, uz te ogromne iznose, platili i PDV.
Na nelogičnost ukazuje Damjan Ožegović, viši istraživač i suradnik za pravne poslove u “Transparency Internationalu BiH”, koji kaže da se, očito, sredstva prikupljena za tu namjenu troše – ne za predviđenu namjenu.
„Naše ceste i autoceste uglavnom se grade iz kredita ili u partnerstvu sa stranim financijskim institucijama, a ne iz sredstava koja su prikupljena. Ti prihodi su zapravo namjenska sredstva koja se moraju ulagati u ceste i autoceste, i upravo zato što se troše nenamjenski i nema tragova kamo taj novac ide, dodatno se zadužujemo za izgradnju i obnovu cestovne infrastrukture“, rekao je Ožegović.
Istovremeno, dodaje, prikupljeni novac se koristi za krpanje rupa. Ne na cestama, već u proračunu. I to nije sve.
Opravdano možemo sumnjati da se taj novac uzima iz javnih proračuna u koruptivne svrhe jer nije tajna da se to događa“, rekao je Ožegović u izjavi za „Nezavisne novine“.
I Nenad Grković, član Komisije za borbu protiv korupcije Parlamenta BiH, također ocjenjuje da put prikupljenih sredstava, tj. gdje su završila, izaziva sumnje.
“Definitivno, nije fer. Svi izdvajamo sredstva za izgradnju cesta, ali vidimo da od toga ništa ne bude. U svakom slučaju, sumnjivo je. Tko zna za što koriste ta sredstva”, rekao je Grković za “Nezavisne novine”.
Podsjetimo, ovih dana javnost je u fokusu inicijative za ukidanje trošarine na gorivo. Međutim, to je trenutno gotovo nemoguća misija, jer govorimo o prihodima koji su samo prošle godine iznosili gotovo 596 milijuna KM, tako da je jedno sigurno – stranke na vlasti bi se teško odrekle ogromnog iznosa u proračunu.
Iz UNO-a BIH potvrdili su nam da je prošle godine u BIH uvezeno gorivo (benzin, dizel, lož ulje i ostala goriva) ukupne vrijednosti 1.998.300.436 KM.

Najnovija mapa nezaposlenosti u Europi za 2026. godinu donosi jasnu liniju razgraničenja na Balkanu.
11. tra 2026.
Pročitaj više
Slovenija za obrtnike, Njemačka za medicinske sestre i tehničare, a Hrvatska za ugostiteljske radnike iz BiH.
11. tra 2026.
Pročitaj više
Hrvatski arhitekt i urbanist Nikola Bašić, zajedno sa suradnicima, predstavio je idejno rješenje budućeg vidikovca te širu prostornu i programsku studiju razvoja turističkih sadržaja na području Ramskog jezera, koja uključuje nekoliko lokacija i različite koncepte korištenja prostora.
10. tra 2026.
Pročitaj više
Prema analizi koju prenosi Klix.ba, cijene goriva u Europskoj uniji značajno su porasle, a razlike među državama su vrlo izražene – od najskupljih zapadnoeuropskih tržišta do znatno povoljnijih cijena na jugu i istoku Europe.
10. tra 2026.
Pročitaj više