Miks sporta, skandala i bizarnosti na ZOI Milano–Cortina 2026

Usredotočili smo se na one koji su privukli najviše pažnje.

U skijaškim skokovima, cipele, odijela, skije, vezovi, daleko su više od obične sportske opreme. U ovom sportu strogo su definirani od strane Međunarodne skijaške i snowboard federacije. Stoga nije bilo iznenađujuće čuti Daniela Tschofeniga, svjetskog prvaka iz 2025., kako nakon diskvalifikacije kaže: “Pravila su pravila.”

Prevelike cipele

Austrijski skijaški skakač Daniel Tschofenig bio je ozbiljan kandidat za olimpijsku medalju, ali je iznenada diskvalificiran zbog tehničkog prekršaja, kada je utvrđeno da je koristio skijaške cipele četiri milimetra veće od dopuštenih.

Odmah je diskvalificiran, bez mogućnosti ispravke nakon završenog pregleda. U prvom krugu Austrijanac je osvojio 137,7 bodova, što bi ga dovelo u ozbiljnu konkurenciju za mjesto na postolju. Umjesto toga, kršenje propisa o opremi poništilo je njegov nastup.

Ovaj propust objasnio je rekavši: „Na treningu sam koristio novi par cipela i, iskreno, nisam bio potpuno zadovoljan s njima, ali sam ih zadržao. Nažalost, nisam ih izmjerio. Bilo je glupo s moje strane, bilo je puno stresa. Ali pravila su pravila“, rekao je.

Diskvalifikacija za četiri milimetra mnogima može zvučati kao pretjerivanje, ali u ovom videu taj višak igra ulogu. Ako su cipele veće od dopuštenog, skakač može dobiti povoljniji kut između noge i skije, lakše kontrolirati “V-stil”, ali i povećati plovnost ili stabilnost.

No, osim austrijske skakačice, isti problem našla se i kod američke skijašice Annike Belshaw, koja, unatoč tome što se kvalificirala za finale, nije nastupila na velikoj ženskoj skakaonici, jer je utvrđeno da joj skije prelaze dopuštenu duljinu za više od centimetra.

Priznanje nevjere pred TV kamerama

I dok je svijet pred malim TV ekranima čekao da norveški biatlonac Sturla Holm Laegreid, koji je osvojio broncu na Olimpijskim igrama u Milanu Cortini, kaže još koju riječ o svom velikom sportskom uspjehu, on je odlučio tu pozornost usmjeriti na svoju, kako je rekao, najveću pogrešku u životu. Uživo pred kamerama priznao je da je prije tri mjeseca prevario svoju partnericu s kojom je tek šest mjeseci, dodajući da je ona zapravo njegova zlatna medalja.

„Prije šest mjeseci upoznao sam ljubav svog života; najljepšu i najljubazniju osobu na svijetu. Prije tri mjeseca napravio sam svoju najveću grešku i prevario je“, rekao je i priznao da bi volio s njom podijeliti svoj uspjeh.

Da bi mu ljubav njegovog života oprostila, znao je da mora nešto učiniti, odlučio je javno priznati svoju nevjeru. Holm Lægreid je rekao da se nevjera dogodila prije tri mjeseca. Njegova tadašnja djevojka saznala je neposredno prije Olimpijskih igara.

„Rekao sam joj prije tjedan dana i onda je naravno bilo gotovo. Nisam spreman odustati. Nadam se da će mi društveno samoubojstvo pokazati koliko je volim. Snosim posljedice za ono što sam učinio. Kajem se svim srcem“, rekao je Lægreid.

O toj temi za norveške novine progovorila je i prevarena žena.

„Teško je oprostiti. Čak i nakon izjave ljubavi pred cijelim svijetom“, napisala je za VG.

Norveške novine pišu da je poruka ovog sportaša obišla svijet. Intervju je bio udarna vijest u svim norveškim novinama, dospjevši na naslovnice velikih novina poput New York Timesa, Daily Maila i njemačkog Bilda. Osim toga, video je postao viralan na društvenim mrežama.

Ona sama kaže: „Nisam birala da me se dovede u ovu poziciju i bolno je morati se s tim nositi. Imali smo kontakt i on je svjestan mog stava o svemu tome“, kaže.

Nazgulski pas

Jedna od scena koja je rastopila mnoga srca dogodila se tijekom ekipnog sprinta u krosu na jezeru Tesero tijekom Zimskih olimpijskih igara 2026. u Milano Cortini, kada je pas Nazgul, dvogodišnji čehoslovački vučji hrt, trčao za hrvatskom predstavnicom Tenom Hadžić sve do cilja.

Dok su trkači bili usredotočeni na svoju utrku, publika je pljeskala sretnom psu koji je trčao stazom. Kasnije se saznalo da je pas bio lokalni te da je nakratko pobjegao i istrčao na stazu. Njegovi vlasnici komentirali su za npr.org da ih je pas vidio kako odlaze i pomislio da ih samo želi slijediti. “On uvijek traži ljude.”

Olimpijske igre nisu mogle proći bez politike i političkih poruka. Ostat će u pamćenju da je ukrajinskom skeletonistu Vladyslavu Heraskevychu zabranjeno natjecanje jer je nosio kacigu sa slikama ukrajinskih sportaša i trenera koji su poginuli tijekom rata s Rusijom. Također, američki skijaš slobodnog stila Hunter Hess bio je jedan od rijetkih Amerikanaca koji je komentirao natjecanje, ali i trenutnu političku situaciju u svojoj zemlji.

Na konferenciji za novinare 6. veljače, kada su ga pitali o drugom mandatu američkog predsjednika Donalda Trumpa, rekao je: „Mislim da predstavljanje SAD-a trenutno izaziva pomiješane emocije. Malo je teško. Očito se događa mnogo toga čega se ne sviđam, a mislim da mnogi ljudi nisu. Mislim da je za mene više riječ o predstavljanju mojih prijatelja i obitelji kod kuće, ljudi koji su predstavljali SAD prije mene, svih stvari za koje vjerujem da su dobre u vezi SAD-a. Mislim da ako se to podudara s mojim moralnim vrijednostima, osjećam se kao da ih predstavljam. Samo zato što nosim zastavu ne znači da predstavljam sve što se događa u SAD-u.“

Američki predsjednik nije oklijevao odgovoriti i putem svoje društvene mreže Truth Social nazvao ga je pravim gubitnikom.

“Krađa” skija

Na Igrama se dogodila i situacija kada je tijekom utrke skijaškog trčanja na 50 kilometara ruska natjecateljica Dariya Neprjaeva, koja se natjecala pod neutralnom zastavom, prilikom promjene opreme ušla u servisni boks njemačke natjecateljice Katharine Hennig Dotzler umjesto u svoj, uzela njezine skije i s njima nastavila utrku.

Njemačka se ekipa našla u izazovnoj situaciji, bio je posljednji dan Igara i velik dio opreme već je bio spakiran. Uspjeli su brzo reagirati i hitno pripremiti nove skije za Njemicu, budući da su njezine nestale.

Hennig Dotzler je nastavio utrku s rezervnim skijama i završio na 9. mjestu, dok je Rus zbog ovog propusta diskvalificiran nakon utrke.

Olimpijske igre u brojkama

Na Zimskim olimpijskim igrama u Italiji sudjelovale su 93 zemlje, uključujući sportaše iz Rusije i Bjelorusije koji su sudjelovali kao neutralni. Ukupno je 29 zemalja osvojilo medalje, a Norveška je dominirala ukupnim poretkom s 41 medaljom, Sjedinjene Američke Države su bile druge s 33, Nizozemska je osvojila 20 medalja, a Italija 30 medalja.

Pet najboljih osvajača medalja

Norveška: 41 medalja (18 zlatnih, 12 srebrnih, 11 brončanih)

Sjedinjene Američke Države: 33 medalje (12 zlatnih, 12 srebrnih, 9 brončanih)

Nizozemska: 20 medalja (10 zlatnih, 7 srebrnih, 3 brončane)

Italija: 30 medalja (10 zlatnih, 6 srebrnih, 14 brončanih)

Njemačka: 26 medalja (8 zlatnih, 10 srebrnih, 8 brončanih).

Koliko su koštale Igre?

U usporedbi s Igrama u Sočiju 2014., koje su, uključujući cijelu infrastrukturu, koštale nevjerojatnih 50 milijardi dolara i smatraju se najskupljim sportskim događajem ikad održanim, troškovi Olimpijskih igara u Italiji su puno skromniji, ali nikako zanemarivi.

Operativni proračun Organizacijskog odbora Olimpijskih igara Milano Cortina 2026. iznosio je oko dvije milijarde eura, a uključivao je upravljanje natjecanjem, sigurnost, prijevoz sportaša, medijske usluge te ceremonije otvaranja i zatvaranja.

Talijani su također uložili značajna sredstva u infrastrukturu (modernizacija željeznica, cesta, kolodvora, smještajnih kapaciteta itd.), a ukupni proračun, prema izvješćima talijanskih medija, iznosi oko šest milijardi eura. Zimske olimpijske igre u Vancouveru 2010. i Torinu 2006. bile su u sličnim proračunskim rasponima. Ljetne igre u Tokiju 2021., s druge strane, procjenjuju se da su koštale između 15 i 20 milijardi dolara, što im daje status najskupljih ljetnih igara.