
Nakon šest uzastopnih dana prosvjeda na ulicama Sarajeva, mladi su odlučili napraviti dvodnevnu pauzu, do subote u podne, kada su najavili novo okupljanje. U međuvremenu su izašli s novim zahtjevima. O pobuni mladih nakon tramvajske nesreće razgovarali smo sa sveučilišnim profesorom Pavlom Mijovićem.
Može li se val pobune iz Sarajeva proširiti na cijelu Bosnu i Hercegovinu – pitali smo.
„U našoj zemlji, općenito, tendencija svih ovih javnih oblika udruživanja prema tim prosvjedima je da ostanu lokalizirani, bilo za jedan grad, bilo za jednu etničku skupinu, kako ste rekli, ali ovo je u svakom slučaju lijepa gesta koja, evo naših sugrađana iz Banjaluke koji su prepoznali ovu specifičnu bol u Sarajevu i koji na neki način žele doprinijeti tome. Ponosan sam na mlade ljude koji su izašli na ulice na pacifistički način, na kulturan način, na bolan način, na mladenački način, kako bi u osnovi pokazali svu tragediju i izravne žrtve tog mladog Erdoğana i tragedije te djevojke. Znate, mladi ljudi, često ih podcjenjujemo, ali u mnogim aspektima i ova generacija Z posjeduje nešto tako humano, vrlo ljudsko, što nadilazi gradove i okolinu i neke identitetske odrednice koje često dominiraju javnim prostorom ovdje“, rekao je Mijović u emisiji Dan Live.
Mladi se opiru političkoj instrumentalizaciji
Komentirajući razne optužbe na društvenim mrežama, ali i političara, rekao je da se „svaki aktivizam mladih oduvijek doživljavao kao jezgra iz koje može nastati neka nova politička promjena itd., kroz cijelu povijest 20. stoljeća – ali da se mladi u ovom slučaju tome opiru.“
„Često ili pozicija ili oporba imaju za cilj instrumentalizirati prosvjede i usmjeriti ih u nekom političkom smjeru, posebno u Bosni i Hercegovini, ovo je izborna godina i to je dodatno delikatno. Iako mi se za sada čini da se mladi tome opiru, upravo ova njihova generacija, to su vjerojatno mladi ljudi koji sigurno većinom uopće ne izlaze na izbore, koji nisu povezani ni s kakvim političkim strankama, koji nisu robovi ovih naših balkanskih demona od 1990-ih. Dakle, barem mi se za sada čini da su se uspješno oduprli tom političkom pritisku, ali nažalost mnogi od ove starije garniture političara morali su bezuspješno pokušati instrumentalizirati prosvjed na društvenim mrežama. Ponosan sam što su se mladi za sada oduprli“, istaknuo je.
Navodi da smo mi u Bosni i Hercegovini nažalost navikli na “ideal mladog čovjeka, općenito građanina Bosne i Hercegovine koji šuti, koji nekako sve prima, koji je prijemčiv, koji nema nikakvu reakciju, koji je gotovo lobotomiziran na bilo kakve javne promjene”.
I u u tom kontekstu, njihov pacifistički angažman, rekao bih da je to samoorganizacija za humani cilj. I ako pogledamo te želje koje žele nametnuti vladajućoj većini i politici nekako, to su, u principu, korektivne politike. Kad bi politika bila zdrava, kad bi bila uključiva, kad bi bila transparentna, ne bi im trebali ovi mladi ljudi koje vidimo na malim ekranima da ih pozivaju na odgovornost u politici i da razvijaju neku pravedniju dinamiku u društvu, transparentnu, a u konačnici sigurnu za život“, dodao je.
Nova politička garnitura? “Bojim se da je iluzorna”
Rekao je da bi volio vidjeti novu političku skupinu koja će ovo društvo usmjeriti u “malo normalnije, malo ljepše, humanije, brže, fleksibilnije, otpornije, otpornije društvo”, ali se boji da je to “iluzorno”.
„Jer je politička scena u BIH nekako fiksirana kroz te etnonacionalne obrasce iz raznih razloga. Inače, općenito je prije postojalo, barem u teoriji, mišljenje da je najbolja opcija za glasanje tzv. retrospektivno. Politiku ne prosuđujete zbog nekih teorija, ideoloških obrazaca, već po onome što su isporučili tijekom svog mandata. Ljudi ovdje su dijelom razočarani politikom, posebno mladi, i jednostavno ne vjeruju da je moguća neka velika društvena promjena. Možda nije moguća, ali moramo o tome sanjati. Kad vidimo ove prosvjede, to nam svima nekako daje neku nadu, u humanije, bolje sutra. Iskreno bih volio da političari koji će vjerojatno biti na vlasti prime dio te mladolikosti, da dožive neko pomlađivanje, da zapravo ne budu samo neko političko vijeće starih ljudi koji vječno ponavljaju iste teme, što je prilično dosadno, zamorno i nehumano“, rekao je.
Komentirajući činjenicu da se nitko od političara nije pojavio na prosvjednim skupovima, rekao je da je “to, u principu, njihov dosljedan stav i mišljenje o prosječnom bosanskohercegovačkom građaninu”.
„Inače, normalno je u nekim zdravijim demokratskim parametrima da visoka politika sluša bilo koje ljude, sluša njihove probleme, prepoznaje ih, obraća im se, pokušava ih riješiti. Naša visoka politika, ona uglavnom koristi neke ustaljene obrasce, neku nasilnu terminologiju, vrlo dosadnu, često vulgarnu, potpuno glupu, koja je potpuno udaljena od egzistencijalnih i društvenih problema svih građana, uključujući i mlade. Mislim da bi ti mladi ljudi, ti političari, trebali njih poštovati i izaći pred njih“, istaknuo je.
Mijović o Konakovićevoj izjavi: “Izlazak na ulicu je automatski poziv”
Kao odgovor na izjavu Elmedina Konakovića, čelnika NiP-a i ministra vanjskih poslova BiH, koji je rekao da ako ga mladi pozovu, odmah će doći pred njih, Mijović je rekao da je izlazak na ulice automatski poziv.
„Jer kada izađu na ulice, rješavaju društvene probleme na koje bi političari trebali odgovoriti. To je automatski poziv. Morate izaći pred mlade ljude. Morate im nešto reći. Morate primiti kritike. Uvrede i slično. Političari su tu. Moraju komunicirati, sudjelovati u tim dinamikama mladih. Ne samo zbog mladih, već i zbog njih samih. Ako politika nema kontakta sa stvarnim životom i stvarnim društvenim problemima, ona je jednostavno izolirana, getoizirana i na kraju napuštena“, rekao je.

Federalni ministar zdravstva Nediljko Rimac potvrdio je kako su osigurana značajna financijska sredstva za izgradnju nove bolnice u Livnu, čime je napravljen važan iskorak u jačanju zdravstvenog sustava na području Federacija Bosne i Hercegovine.
11. tra 2026.
Pročitaj više
Istup zastupnika Sanela Kajana o slučaju murala u Mostaru otvorio je niz polemika u javnom prostoru. Kritičari upozoravaju da se pojedini aspekti ovog pitanja tumače jednostrano, bez uvažavanja složenog konteksta i osjetljivosti teme. U nastavku prenosimo njegovu objavu u cijelosti.
11. tra 2026.
Pročitaj više
Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić osvrnuo se na sve učestalije pokušaje reinterpretacije rata u Bosni i Hercegovini, upozoravajući na narative koji umanjuju ulogu domaćih boraca u obrani zemlje.
11. tra 2026.
Pročitaj više
Vlada Federacije BiH prihvatila je Inicijativu Federalnog ministarstva trgovine o privremenom ukidanju carine od deset posto na uvoz nafte i naftnih derivata iz trećih zemalja (izvan EU, zemalja CEFTA-e i zemalja s kojima Bosna i Hercegovina ima sporazume o posebnim odnosima, te zemalja kojima EU nije uvela sankcije) na razdoblje od 180 dana.
10. tra 2026.
Pročitaj više