Sawan je napomenuo da su globalni poremećaji u opskrbi naftom i plinom već prisilili dijelove Azije da smanje potrošnju energije te da “efekt udara” prijeti širenjem na Europu u nadolazećim danima. To bi moglo prisiliti europske vlade da obuzdaju potrošnju energije – nešto što se nije dogodilo od krize 2022. godine.
Europa bi se mogla suočiti s nestašicom goriva već sljedećeg mjeseca zbog produbljivanja krize na Bliskom istoku, upozorio je izvršni direktor Shella Wael Sawan.
Oko petine svjetskih zaliha nafte i ukapljenog prirodnog plina (LNG) blokirano je u Perzijskom zaljevu nakon što je Iran zatvorio Hormuški tjesnac.
Vojni izvori rekli su za The Telegraph da Britanija predvodi napore za ponovno otvaranje ključne brodske rute, uključujući mogućnost korištenja dronova za razminiranje. Istovremeno, Donald Trump razmatra slanje padobranaca za moguću kopnenu operaciju na otocima uz iransku obalu, čak i dok tvrdi da su mirovni pregovori s Teheranom u tijeku.
Američki potpredsjednik JD Vance mogao bi preuzeti ulogu pregovarača jer Iran odbija razgovarati sa sadašnjim američkim izaslanicima. Iranski izvori ih optužuju za “izdaju” tijekom ranijih pregovora.
Savjet Međunarodne agencije za energiju
U četvrtom tjednu sukoba, Međunarodna agencija za energiju pozvala je zemlje da smanje potrošnju energije, uključujući više rada od kuće, sporije brzine prometa i veće korištenje javnog prijevoza.
U Aziji su neke zemlje već uvele četverodnevni radni tjedan, ograničile korištenje klima uređaja i otkazale službena putovanja. Sawan upozorava da bi Europa uskoro mogla morati poduzeti slične mjere.
Tržišta su već reagirala – cijene nafte porasle su za oko 40%, a plina za 60% u posljednja četiri tjedna. Situaciju dodatno pogoršavaju iranske prijetnje napadom na brodove u Hormuškom tjesnacu.
Kao rezultat toga, azijske zemlje poput Kine, Japana i Južne Koreje traže alternativne izvore, natječući se s Europom za američke opskrbe. Analitičari kažu da se mnoge pošiljke preusmjeravaju u Aziju jer tamo postižu više cijene.
Ne paničarite do ljeta.
Stručnjaci upozoravaju da bi dugotrajna energetska kriza mogla gurnuti Veliku Britaniju u recesiju, dok su vozači već osjetili porast cijena goriva.
Međutim, britanska vlada tvrdi da ima stabilnu i raznoliku opskrbu energijom, a neki izvori ističu da je stvarna nestašica “najgori mogući scenarij” koji bi se ostvario samo ako se sukob produži na ljeto.
Trenutno je porast cijena veći problem od fizičke dostupnosti goriva, ali postoji granica – ako cijene dodatno porastu, postavlja se pitanje hoće li Europa moći ili biti voljna platiti tako skupu energiju.
U tom slučaju, kućanstva i poduzeća mogla bi sama početi smanjivati potrošnju. Vlade imaju ovlasti intervenirati u opskrbi gorivom u izvanrednim situacijama, ali očekuje se da bi prvo posegnule za blažim mjerama poput ograničenja brzine ili poticanja rada od kuće.
Europska komisija već je pozvala države članice da smanje ciljeve skladištenja plina, dok financijske institucije upozoravaju na rizik od recesije ako visoke cijene potraju.





