
Sjedinjene Američke Države dozvolit će ruskom tankeru punom nafte da pristane na Kubi, ublažavajući de facto naftnu blokadu koju je Washington nametnuo toj otočnoj državi, izvijestio je u nedjelju New York Times, pozivajući se na neimenovanog američkog dužnosnika upoznatog sa situacijom.
Američki predsjednik Donald Trump nametnuo je naftnu blokadu Kubi u siječnju, nastojeći time izvršiti pritisak na vladu u Havani.
Ovaj mjesec Washington je privremeno ukinuo sankcije na rusku naftu kako bi donekle ublažio manjak u isporukama do kojeg je došlo nakon što je Teheran preuzeo kontrolu nad Hormuškim tjesnacem poslije američko‐izraelskog napada na Iran 28. veljače.
Zasad nije jasno zašto je kabinet američkog predsjednika dopustio ruskom tankeru da pristane na Kubu, prenosi Reuters, pozivajući se na izvješće New York Timesa.
Tanker Anatolij Kolodkin, koji je pod američkim sankcijama, u nedjelju je uplovio u kubanski isključivi gospodarski prostor, pokazali su podaci o pomorskom prometu kompanija Marine Traffic i LSEG koje navodi Reuters, i uskoro bi mogao pristati u luci Matanzas, ako ne promijeni smjer.
Brod je isplovio iz ruske luke Primorsk i prevozi oko 650 tisuća barela nafte, prema podacima, dok se u izvješću New York Timesa navodi brojka od 730 tisuća barela, napominje Reuters.
Bez obzira na to koja je brojka točna, ta bi količina nafte značajno poboljšala situaciju na Kubi, gdje, prema riječima predsjednika Miguela Diaza-Canela, već tri mjeseca nije isporučen nijedan barel. Taj je manjak isporuka doveo do strogog racioniranja goriva i produbio energetsku krizu koja je rezultirala nizom nestanaka struje diljem karipske otočne države, ističe Reuters, piše Hina.
O svemu se oglasio i Trump poručujući da nema ništa protiv da bilo koja zemlja isporuči naftu toj otočnoj državi, dok se ruski naftni tanker približava kubanskoj luci što jasno označava promjenu njegovog stava prema naftnoj blokadi Kube.
U obraćanju novinarima na predsjedničkom avionu Air Force One, Trump je izrazio suosjećanje s kubanskim narodom i njihovom potrebom za energijom, naglasivši da ga ne brine da bi eventualna pomoć Kubi mogla podržati komunističku vladu u Havani jer predviđa da će uskoro pasti sama od sebe.
“Ako neka zemlja želi sada poslati malo nafte na Kubu, meni to ne smeta, bila to Rusija ili ne. Kuba je gotova. Imaju loš režim. Imaju veoma loše i korumpirano rukovodstvo, i to što će dobiti jedan tanker nafte ne znači baš ništa. Radije bih ga (tanker) pustio, bez obzira na to je li ruski ili pripada nekome drugom, jer ljudima treba grijanje i hlađenje i sve druge neophodne stvari”, dodao je Trump.
Izrazivši zabrinutost za Kubance, Trump je uputio i niz prijetnji kubanskoj vladi, poručivši da će se ovoj zemlji, udaljenoj tek 150 kilometara od američke obale, detaljnije posvetiti tek nakon što završi s Iranom.
Dolazak Anatolija Kolodkina na Kubu je značajan jer je britanska vlada dozvolila još jednom sankcioniranom ruskom tankeru, VAYU 1, da prođe kroz La Manche nakon što je prošlog tjedna najavila da je ovlastila vojsku za ulazak na sve takve brodove koji prolaze kroz britanske vode, izjavio je Brett Erickson iz konzultantske kompanije Obsidian Risk Advisors.
Rusija ima ogromnu korist od rata u Iranu, a sada ima i priliku isporučiti prijeko potrebnu naftu Kubi, čija je strateška važnost za Moskvu porasla od pada saveznika u Siriji i Venecueli, te u vrijeme napada na Iran, kazao je Erickson.
Havana može funkcionirati s relativno malo nafte. Bareli s Kolodkina dovoljni su za oko dva i pol tjedna kubanskih potreba, ali se uz racioniranje taj period može produžiti na oko mjesec dana, smatra ovaj stručnjak.

Nakon što je potvrđena informacija da Središnja izborna komisija Bosne i Hercegovine nije verificirala prijavu političke stranke Snaga naroda, oglasio se i čelnik stranke Ramo Isak.
30. svi 2026.
Pročitaj više
Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine, na svojoj 33. sjednici održanoj u petak, 29. svibnja, nije ovjerilo prijavu Naše stranke, SDS-a, Narodne snage i BPS-a.
29. svi 2026.
Pročitaj više
Sjednica Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine (SIP BiH), održana 29. svibnja 2026. godine, na kojoj su ovjerene prijave za predstojeće Opće izbore u listopadu, ponovno je na površinu izvukla stare političke i ideološke nesuglasice. Iako je primarni zadatak povjerenstva bio tehnička provjera dokumentacije 77 registriranih stranaka, rasprava se brzo pretvorila u raspravu o povijesnim i političkim simbolima u BiH. Glavna točka sporenja, uz status SNSD-a, bio je i naziv Hrvatske stranke prava BiH Herceg-Bosne.
29. svi 2026.
Pročitaj više
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović poručio je nakon sjednice stranačkog Predsjedništva kako je Ured visokog predstavnika (OHR) davno trebao završiti svoju ulogu u BiH te predložio njegovo izmještanje u Bruxelles. Čović se uoči predizborne kampanje osvrnuo i na redefiniranje odnosa s Bošnjacima, ali i na optužbe političkih suparnika, poručivši da se HDZ BiH neće vraćati u „blato prošlosti“.
29. svi 2026.
Pročitaj više