Kovačević je potvrdio kako je o ovome službeno izvijestio i visoku predstavnicu EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaju Kallas tijekom njezina posjeta Sarajevu, gdje je nazočio sastancima u ime Željka Komšića. Prema njegovim riječima, potez Zagreba predstavlja institucionalno djelovanje države članice Europske unije kojim se vrši izravan napad na ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine s ciljem ostvarivanja starih ratnih ciljeva u mirnodopskim uvjetima.
Također je izričito odbacio mogućnost bilo kakvih institucionalnih promjena u korist hrvatskog naroda u BiH. „Nikakve zasebne treće etnički organizirane izborne jedince neće biti, niti će biti trećeg entiteta, niti će biti bilo kakvog etničko-političkog ekskluziviteta u Bosni i Hercegovini“, izjavio je Kovačević.
U pokušaju pravnog utemeljenja svojih stavova, Komšićev savjetnik se pozvao na presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu. Ustvrdio je da je tim presudama utvrđeno postojanje udruženog zločinačkog pothvata s ciljem stvaranja monoetničkog teritorija kroz ratne zločine i etničko čišćenje te pripajanja dijelova BiH Republici Hrvatskoj. Prema Kovačevićevom viđenju, Hrvatska je usvajanjem saborske rezolucije potpuno zanemarila haške presude, prekršila Povelju Ujedinjenih naroda te Lisabonski ugovor o Europskoj uniji.
Prema njegovim riječima, potez Zagreba predstavlja institucionalno djelovanje države članice Europske unije kojim se vrši izravan napad na ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine s ciljem ostvarivanja starih ratnih ciljeva u mirnodopskim uvjetima.
Međutim, Kovačevićev pokušaj diplomatske ofenzive pred visokom gošćom iz Bruxellesa prošao je bez ikakvog odjeka. On sam je priznao kako unatoč teškim optužbama koje je iznio, međunarodna zajednica nije reagirala, što tumači kao dvostruke standarde.
Naveo je kako se Europska unija ekspresno oglasila povodom istupa pojedinih srbijanskih dužnosnika, tvrdeći da u Europi nema mjesta retorici koja opravdava etničko čišćenje, dok istovremeno, kako tvrdi, „ostaje nijema na ovaj institucionalni poziv svoje članice na legaliziranje etničkog čišćenja u Bosni i Hercegovini“.
Na koncu, Kovačević je poručio kako su spremni razvijati dobrosusjedske i ekonomske odnose s Hrvatskom, ali je zaključio kako Zagreb ovakvim postupcima pokazuje da „nije baš toliki prijatelj Bosni i Hercegovini“ te da izravno narušava izgradnju dobrih odnosa.
Ovakav istup službenog Sarajeva još je jednom potvrdio duboko neslaganje oko tumačenja Daytonskog mirovnog sporazuma i ustavne arhitekture Bosne i Hercegovine. Međutim, činjenica da je visoka predstavnica EU saslušala ove teške optužbe bez ikakvog službenog očitovanja ili promjene kursa Bruxellesa, jasno pokazuje domet ovakve diplomatske ofenzive. Pokušaj da se u razgovorima s ključnim europskim dužnosnicima problematizira uloga Hrvatske očito je ostao bez očekivanog odjeka, ostavljajući ured Željka Komšića u izolaciji unutar trenutnih euroatlantskih procesa koji inzistiraju na stabilnosti i unutarnjem dogovoru triju konstitutivnih naroda
