|Uredništvo
Desetljećima su tisuće građana Bosne i Hercegovine odlazile na rad u Njemačku, Austriju, Švicarsku i druge europske zemlje.
Mnogi od njih danas su pred mirovinom ili je već primaju, a pitanje koje se sve češće postavlja jest koliko zapravo iznosi mirovina nakon godina rada u inozemstvu.
Jedinstvenog odgovora nema. Mirovina se ne određuje samo prema tome u kojoj je zemlji netko radio, nego prije svega prema visini prijavljenih primanja, godinama osiguranja i pravilima mirovinskog sustava te države.
Za radnike iz BiH pritom je važno i to da radni staž ostvaren u različitim državama ne znači automatski jednu zajedničku mirovinu. Svaka država u pravilu obračunava i isplaćuje svoj dio prema vlastitim pravilima, dok međunarodni sporazumi omogućuju ostvarivanje prava kada je staž ostvaren u više država.
Njemačka: jedan mirovinski bod od srpnja vrijedi 42,52 eura
Njemačka je desetljećima jedno od najvažnijih odredišta za radnike iz Bosne i Hercegovine. Od 1. srpnja 2026. vrijednost jednog mirovinskog boda u njemačkom sustavu iznosi 42,52 eura.
Mirovinski bod dobiva se ovisno o odnosu godišnje plaće radnika prema prosječnoj plaći osiguranika. Radnik koji je tijekom jedne godine zaradio upravo prosječnu plaću dobiva jedan bod.
To znači da osoba koja bi kroz cijeli radni vijek ostvarivala po jedan bod godišnje, primjerice tijekom 45 godina, ima 45 bodova. Kada se 45 bodova pomnoži s aktualnom vrijednošću boda od 42,52 eura, dobiva se oko 1.913 eura bruto mjesečne mirovine.
To je, međutim, modelni primjer, a ne iznos koji će dobiti svaki radnik s 45 godina staža. Stvarna mirovina ovisi o broju ostvarenih bodova i drugim čimbenicima.
Njemačka vlada navodi da standardna mirovina za osobu s prosječnom zaradom tijekom 45 godina od srpnja 2026. raste za 77,85 eura mjesečno upravo zbog povećanja vrijednosti mirovinskog boda.
Za ilustraciju, ako bi netko cijelo vrijeme ostvarivao prosječno po jedan bod godišnje, 10 godina takvog staža odgovaralo bi modelnom iznosu od oko 425 eura bruto mjesečno, 20 godina oko 850 eura, a 30 godina oko 1.276 eura.
No stvarni izračun može biti znatno drugačiji jer osoba koja je zarađivala manje od prosjeka dobiva manje bodova, dok osoba s većom zaradom može ostvariti više bodova.
Što ako je osoba dio staža radila u BiH, a dio u Njemačkoj
Za građane BiH posebno je važan sporazum o socijalnom osiguranju između Njemačke i BiH. Njemačka mirovinska osiguravajuća institucija navodi da se u odnosima Njemačke i BiH i dalje primjenjuje sporazum o socijalnom osiguranju sklopljen još 1968. godine između Njemačke i tadašnje SFR Jugoslavije.
Njemačka na svojoj službenoj stranici među državama s kojima ima sporazume o socijalnom osiguranju izrijekom navodi Bosnu i Hercegovinu. Takvi sporazumi uređuju, između ostalog, stjecanje mirovinskih prava i isplatu mirovina u drugoj državi.
Zato radnik koji je, primjerice, dio radnog vijeka proveo u BiH, a dio u Njemačkoj, ne može jednostavno uzeti ukupan broj godina i pomnožiti ga s njemačkim mirovinskim bodom. Njemački sustav računa njemački dio mirovine prema njemačkim pravilima, dok se staž iz BiH uzima u obzir u postupku ostvarivanja prava prema pravilima međunarodnog sporazuma.
Austrija: prosječna starosna mirovina muškaraca 2.620 eura, žena 1.563 eura
Austrijski mirovinski sustav ima znatno drugačija pravila od njemačkog, pa se njemački model s mirovinskim bodovima ne može jednostavno primijeniti na Austriju.
Prema službenim podacima STATISTIK AUSTRIA, prosječna starosna mirovina iz zakonskog mirovinskog osiguranja u prosincu 2024. iznosila je 1.997 eura bruto.
Međutim, razlika između muškaraca i žena bila je velika. Prosječna starosna mirovina muškaraca iznosila je 2.620 eura bruto, dok je kod žena prosjek bio 1.563 eura bruto.
Važno je naglasiti da su to prosjeci svih korisnika austrijskog sustava i da nisu isto što i prosječna mirovina bh. radnika u Austriji.
Austrijski statistički podaci također izrijekom navode da ovi prosjeci ne uključuju tzv. međudržavne djelomične mirovine. To je posebno važno za radnike iz BiH koji su dio staža ostvarili u Austriji, a dio u drugoj državi.
Drugim riječima, osoba koja je u Austriji radila 10, 20 ili 30 godina ne može očekivati da će dobiti upravo austrijski prosjek od 1.997 eura. Iznos ovisi o njezinoj plaći i trajanju osiguranja.
Švicarska: maksimalna puna AHV mirovina 2.520 franaka
Švicarski sustav posebno je zanimljiv za radnike iz BiH jer se osnovna državna starosna mirovina, AHV, određuje prema godinama doprinosa i prosječnom godišnjem prihodu.
Službeni podaci švicarskog Saveznog ureda za socijalno osiguranje pokazuju da u 2026. godini puna starosna AHV mirovina iznosi između 1.260 i 2.520 švicarskih franaka mjesečno, pod uvjetom pune osigurane staže.
To znači da maksimalnih 2.520 franaka nije iznos koji automatski dobije svatko tko je radio u Švicarskoj. Za punu mirovinu potrebno je imati puni staž doprinosa, a iznos unutar propisanog raspona ovisi i o relevantnim prihodima.
Kod osoba koje nemaju puni broj godina doprinosa mirovina se smanjuje razmjerno nedostatku osiguranih godina.
Od 2026. Švicarci dobivaju i 13. mirovinu
Švicarska je ove godine uvela još jednu važnu novost.
Od 2026. korisnici starosne AHV mirovine dobivaju 13. starosnu mirovinu, koja se prvi put isplaćuje u prosincu 2026. godine. Ona odgovara jednoj dvanaestini ukupnog iznosa starosnih mirovina isplaćenih tijekom godine.
To znači da će osoba koja tijekom cijele godine prima istu AHV starosnu mirovinu u prosincu dobiti dodatnu uplatu koja odgovara jednoj mjesečnoj mirovini.
Primjerice, kod maksimalne pune AHV mirovine od 2.520 franaka, godišnji iznos s 13. isplatom odgovarao bi 32.760 franaka, prije eventualnih drugih obračuna i bez uračunavanja drugih oblika mirovinskog osiguranja.
Treba pritom razlikovati AHV od švicarskog profesionalnog mirovinskog osiguranja, odnosno drugog stupa. Radnik koji je desetljećima radio u Švicarskoj može imati pravo i na sredstva iz profesionalnog mirovinskog osiguranja, pa ukupni prihod u mirovini ne mora biti samo AHV mirovina.
Koliko onda zapravo dobije gastarbajter iz BiH
Najvažnije je ne nasjedati na pojednostavljene tvrdnje poput „tko je radio 30 godina u Njemačkoj ima 1.500 eura mirovine“ ili „u Švicarskoj se dobiva 2.500 franaka“.
Takve tvrdnje nisu dovoljno precizne.
Dvoje ljudi koji su radili jednako dugo u istoj državi mogu imati potpuno različite mirovine. Razlog je jednostavan – tijekom radnog vijeka nisu nužno imali istu plaću, isti broj godina osiguranja, iste prekide u radu niti iste uvjete za ostvarivanje prava.
Kod njemačkog sustava posebno je važan broj ostvarenih mirovinskih bodova. U Austriji visina ovisi o osnovici i osiguranom stažu, dok Švicarska kod AHV-a gleda godine doprinosa i relevantni prosječni prihod, uz zasebnu ulogu profesionalnog mirovinskog osiguranja.
Koliko mirovina iz inozemstva stiže u BiH
Koliko je ljudi iz BiH povezano s inozemnim mirovinama pokazuje i statistika Federalnog zavoda MIO/PIO.
Prema podacima Zavoda za listopad 2025., korisnicima mirovina iz Federacije BiH koji žive u inozemstvu isplaćivane su mirovine u nizu država. U Njemačkoj je bilo 5.265 korisnika, kojima je ukupno isplaćeno više od 1,008 milijuna KM za taj mjesec. U Austriji je bilo 3.894 korisnika, a ukupna isplata iznosila je oko 863.013 KM.
Ovdje je, međutim, važno napraviti razliku: ti podaci pokazuju mirovine koje isplaćuje Federalni zavod MIO/PIO korisnicima u inozemstvu, a ne iznose njemačkih ili austrijskih mirovina koje Njemačka i Austrija isplaćuju svojim korisnicima koji žive u BiH.
To je razlog zbog kojeg se iz tih podataka ne može zaključiti koliku prosječnu njemačku ili austrijsku mirovinu primaju bh. gastarbajteri.
Jedna osoba može primati mirovinu iz više država
Za mnoge radnike iz BiH upravo je ovo najvažnija informacija.
Netko tko je, primjerice, radio 15 godina u BiH, 20 godina u Njemačkoj i nekoliko godina u Austriji može imati mirovinska prava povezana s više sustava.
To ne znači nužno da će dobivati jednu objedinjenu „inozemnu mirovinu“. Svaka država primjenjuje svoja pravila i obračunava dio koji joj pripada, dok međunarodni sporazumi omogućuju koordinaciju mirovinskih prava.
Zato se konačan iznos može utvrditi tek na temelju konkretnog radnog staža, plaća i podataka iz svih država u kojima je osoba bila osigurana.
Rad u inozemstvu ipak može napraviti veliku razliku
Službene brojke pokazuju zašto je dugogodišnji rad u bogatijim europskim državama za mnoge radnike iz BiH važan i nakon završetka radnog vijeka.
U Njemačkoj od srpnja 2026. jedan mirovinski bod vrijedi 42,52 eura, pri čemu osoba s 45 godina rada uz prosječnu zaradu ima modelnu standardnu mirovinu od oko 1.913 eura bruto mjesečno.
U Austriji je prosječna starosna mirovina u zakonskom sustavu za 2024. iznosila 1.997 eura bruto, uz prosjek od 2.620 eura za muškarce i 1.563 eura za žene.
U Švicarskoj puna AHV starosna mirovina u 2026. iznosi između 1.260 i 2.520 franaka mjesečno, a od ove godine postoji i dodatna, 13. starosna isplata.
Ipak, za radnika iz Bosne i Hercegovine najvažnija brojka nije prosjek države u kojoj je radio, nego njegov osobni mirovinski staž i stvarno prijavljena zarada tijekom godina rada.
Zato je za konačan odgovor na pitanje „kolika će mi biti mirovina“ uvijek potrebno napraviti individualni obračun, a ne samo pomnožiti broj godina rada s prosječnim iznosom neke države.
