|Urednik
Analiza tržišta ogrjeva u BiH: Pogledajte točnu računicu proizvodnje peleta i saznajte zašto je naš pelet jeftiniji u Austriji i Njemačkoj nego kod nas.
BiH obiluje šumskim bogatstvom i sirovinom, no domaći kupci pred zimu plaćaju skuplji energent nego građani Europske unije u koje se taj isti pelet izvozi.
Priprema za predstojeću sezonu grijanja ponovno je u fokus javnosti stavila nagli rast cijena energenata u Bosni i Hercegovini. Dok se cijene peleta kod izravnih proizvođača potkraj kolovoza kreću između 550 i 650 KM, u maloprodaji i na skladištima tona ovog energenta doseže iznose od 790 do 830 KM. Pojedini distributeri za višu klasu peleta traže čak i do 895 KM po toni.
S obzirom na to da naša zemlja raspolaže golemim šumskim bogatstvom, ekonomski stručnjaci i udruge potrošača opravdano otvaraju pitanje stvarnog opravdanja za ovako visoke cijene.
Što kaže struka: Točna kalkulacija proizvodne cijene
Uvid u stvarnu strukturu troškova pruža interna računica bivšeg proizvođača peleta iz BiH, koji je detaljno specificirao bazične troškove materijala i rada potrebnih za izradu jedne tone gotovog proizvoda:
6 m³ suhe piljevine: 100 KM
Radna snaga i pogon: 100 KM
63 najlonske vreće: 10 KM
Drvena paleta: 5 KM
Folija za pakiranje: 5 KM
Prema ovoj specifikaciji, čisti proizvodni troškovi iznose 220 KM. Kada se na taj iznos obračuna pripadajući porez od oko 30 KM, konačna tvornička cijena koštanja iznosi 250 KM po toni.
Iako aktualni proizvođači naglašavaju da su troškovi električne energije i transporta u međuvremenu porasli, ova bazična jednadžba jasno pokazuje da u konačnoj maloprodajnoj cijeni postoji iznimno velik prostor koji otpada na trgovačke marže.
Bh. pelet jeftiniji građanima Austrije i Njemačke nego domaćim kupcima
Da je domaće tržište prepušteno nekontroliranom formiranju cijena, dokazuje još veći ekonomski paradoks. Prema podacima s europskog tržišta, pelet proizveden u Bosni i Hercegovini izvozi se i prodaje u zemljama Europske unije po znatno povoljnijim uvjetima nego na domaćem terenu.
Dok u Austriji i Njemačkoj cijena tone peleta na tamošnjim skladištima stabilno iznosi oko 280 do 290 eura (što je protuvrijednost od oko 550 do 570 KM), građani u Sarajevu, Banja Luci ili Mostaru za istu tu tonu moraju platiti i do 250 KM više.
Apsurd je veći tim više što zapadne zemlje ovise o uvozu i imaju znatno više troškove standarda i radne snage, dok bosanskohercegovačke tvornice imaju izravan i olakšan pristup domaćoj sirovini.
Gubitak kontrole nad maržama
Predstavnici drvne industrije visoke cijene pravdaju kroničnim problemima s ugovorima za isporuku oblovine s državnim šumarijama, zbog čega su prisiljeni sirovinu nabavljati od trećih strana po tržišnim cijenama.
Ipak, analitičari upozoravaju da ključni problem leži u prestanku važenja mjera neposredne kontrole cijena. Nakon što su istekle ranije vladine odluke o ograničavanju marži i fiksiranju maksimalne cijene na 540 KM + PDV, tržište je ostalo potpuno nezaštićeno.
Krajnji rezultat je sustav u kojem su izvozne cijene stabilne i strogo regulirane ugovorima s europskim partnerima, dok se domaći kupci suočavaju s posljedicama maksimalnog podizanja maloprodajnih marži preko njihovih leđa.
