
Kasna večera neposredno prije spavanja otežava rad probave. Tijelo tada još uvijek obrađuje hranu umjesto da se odmara, što može uzrokovati težinu u želucu, loš san i umor ujutro.
Nakon cjelodnevnih obaveza i brzog ritma života, večera često dolazi na sam kraj liste prioriteta pa jedemo kad stignemo, što stignemo. No nutricionisti upozoravaju da vrijeme večere nije nevažno: može utjecati na probavu, kvalitetu sna, pa čak i na tjelesnu težinu.
Postavlja se pitanje, postoji li idealan trenutak za večeru?
Nutricionistica Marissa Karp ističe da je najbolji period za večeru između 17 i 19 sati, odnosno najkasnije tri sata prije odlaska na spavanje. Taj vremenski razmak omogućuje tijelu da započne probavu dok je još aktivno, a želudac se do noći dovoljno isprazni.
Slično mišljenje dijeli i dijetetičarka Elizabeth Brown, koja dodaje da takav raspored smanjuje rizik od žgaravice i refluksa, problema koji su česti kad se večera neposredno prije spavanja.
Brown napominje i da nije svejedno što jedemo: masniji i teži obroci mogu se probavljati i do šest sati, što opterećuje organizam i otežava uspavljivanje.
Večera u 15 sati može se činiti kao zdrava navika, ali bez međuobroka kasnije tijekom dana može dovesti do noćne gladi i nemirnog sna. Ako znate da idete kasno spavati, preporučuje se lagani međuobrok, primjerice jogurt s orašastim plodovima ili jabuka s maslacem od kikirikija.
Takva kombinacija ugljikohidrata i proteina pomaže tijelu da održi stabilnu razinu šećera u krvi i potiče proizvodnju melatonina, hormona sna.
S druge strane, kasna večera neposredno prije spavanja otežava rad probave. Tijelo tada još uvijek obrađuje hranu umjesto da se odmara, što može uzrokovati težinu u želucu, loš san i umor ujutro.
Ako vam posao ili dnevni raspored ne dopuštaju raniji obrok, pokušajte rasporediti kalorijski unos tijekom dana kako ne biste do večeri ostali pregladnjeli.
Naše tijelo voli predvidljivost, uključujući i stalno vrijeme obroka. Kada jedemo otprilike u isto vrijeme svaki dan, pomažemo svom cirkadijalnom ritmu, unutarnjem biološkom satu koji upravlja metabolizmom, razinom energije i kvalitetom sna.
Znanstvena istraživanja pokazuju da poremećaj tog ritma, bilo zbog preskakanja obroka ili neredovitog rasporeda, može povećati rizik od metaboličkih poremećaja, poput dijabetesa i srčanih bolesti.
Ako vam je teško održavati dosljedan ritam, pokušajte unaprijed planirati obroke. Priprema večere dan ranije ili kuhanje većih količina hrane za nekoliko dana može značajno smanjiti stres i pomoći vam da zadržite zdrave prehrambene navike i nakon dugog radnog dana.
Izvor: 24sata.hr

Danska prijestolnica drugu je godinu zaredom proglašena najboljim gradom za život prema analizi Economist Intelligence Unita, koja je obuhvatila 173 grada diljem svijeta.
7. srp 2026.
Pročitaj više
Dok se velik dio Europe tijekom ljetnih toplinskih valova oslanja na klima-uređaje, u Španjolskoj mnogi domovi i dalje ostaju ugodno rashlađeni zahvaljujući jednostavnoj tradicionalnoj metodi koja ne troši električnu energiju.
29. lip 2026.
Pročitaj više
Albanija posljednjih godina sve više privlači turiste zahvaljujući povoljnim cijenama, atraktivnoj jadranskoj i jonskoj obali te sve razvijenijoj turističkoj ponudi
31. svi 2026.
Pročitaj više
Mravi su tijekom toplijih mjeseci čest problem u mnogim domovima, posebno u kuhinji gdje lako pronalaze hranu i vodu. Iako ih se u početku često ne primijeti, mogu se vrlo brzo pojaviti u velikom broju.
15. svi 2026.
Pročitaj više