
SARAJEVO – Najnoviji događaji u Domu naroda, tj. još jedan neuspjeh u održavanju sjednice, pokazali su da je u Bosni i Hercegovini sve moguće, pa i da postoje “dvije parlamentarne većine” i izvršna vlast koja nema podršku parlamentarne većine.
Naime, trenutno u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH većinu čine “trojka”, odnosno SDP, NiP i Naša stranka, kao i stranke koje su oporba u Republici Srpskoj, tj. SDS, PDP i Lista za pravdu i red.
Podržavaju ih barem još dva “neovisna” zastupnika. Uglavnom imaju većinu u tom domu bez SDA, SNSD-a i HDZ-a.
S druge strane, većinu u Domu naroda imaju i stranke koje je imaju i u Zastupničkom domu, međutim, kako je to Dom naroda, a ne Zastupnički dom, većina tamo ništa ne znači, i tu se narodi pitaju.
Ako je tako, činjenica da je Dom naroda Parlamentarne skupštine BIH blokiran i da osam, od ukupno 15 delegata, ne može usvojiti dnevni red, održati sjednicu, a kamoli donositi odluke, jer je kvorum u rukama SNSD-a i HDZ-a.
Zanimljivo je da je, primjerice, SDA “manjina” u Zastupničkom domu i u oporbi je, dok je u Domu naroda s većinom.
Istovremeno, izvršna vlast, tj. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, funkcionira praktički bez većine. S vremena na vrijeme ministri usvoje neku odluku, zakon ili informaciju, međutim, kada te točke dođu pred parlament, vrlo često ih ne usvoje ni zastupnici stranaka čiji su ministri za to glasali na sjednicama Vijeća ministara.
„Bosna i Hercegovina je podijeljena zemlja s dvije parlamentarne većine. Jednom u Zastupničkom domu i drugom u Domu naroda. Političke kalkulacije unutar bošnjačkog korpusa rezultirale su novom većinom u Zastupničkom domu sa željom da se pošalje račun Republici Srpskoj i njezinim institucijama“, rekao je Nikola Špirić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda, prije nego što je tom domu ponestao kvorum.
S druge strane, Želimir Nešković (SDS), delegat u Klubu Srba u Domu naroda, kaže da nije istina da postoje dvije parlamentarne većine.
„Parlamentarna većina u Domu naroda je potpuno drugačija u usporedbi sa SNSD-om i HDZ-om, kao što je slučaj i u Zastupničkom domu. Naizmjeničnim kršenjem i zloupotrebom Poslovnika Doma naroda, izaslanici SNSD-a i HDZ-a remete rad ovog višeg doma“, rekao je Nešković.
Dodatnu zbrku oko toga tko je većina, tko manjina, a tko vlast u BIH unosi činjenica da Vijeće ministara BIH kao izvršno tijelo “funkcionira”, zasjeda, donosi odluke, imenuje dužnosnike i troši novac.
„Ono što sam primijetio i što navodim kao pojave koje su potpuno abnormalne jest sukob većine u Vijeću ministara koji konzumira sve pozicije i beneficije ove vlade, a onda se u Domu naroda ta ista većina ne može dogovoriti ni na jednoj sjednici Doma naroda na razini Kolegija“, rekao je Ilija Cvitanović (HDZ 1990), delegat u Klubu Hrvata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Inače, ministri u Vijeću ministara BiH trenutno su SNSD, HDZ, NiP, Naša Stranka i SDP, a u Kolegiju Doma naroda sjede i Dragan Čović (HDZ), Kemal Ademović (NiP) i Nikola Špirić (SNSD), koji se mjesecima ne mogu dogovoriti o točkama dnevnog reda. Prošli put kada je dnevni red “dogovoren”, na njemu je bilo više od 130 točaka, međutim, odmah na početku sjednice, Ademović je izašao za govornicu i zatražio izmjenu dnevnog reda, a nedugo nakon toga, sjednica je prekinuta zbog nedostatka kvoruma.

Federalni ministar zdravstva Nediljko Rimac potvrdio je kako su osigurana značajna financijska sredstva za izgradnju nove bolnice u Livnu, čime je napravljen važan iskorak u jačanju zdravstvenog sustava na području Federacija Bosne i Hercegovine.
11. tra 2026.
Pročitaj više
Istup zastupnika Sanela Kajana o slučaju murala u Mostaru otvorio je niz polemika u javnom prostoru. Kritičari upozoravaju da se pojedini aspekti ovog pitanja tumače jednostrano, bez uvažavanja složenog konteksta i osjetljivosti teme. U nastavku prenosimo njegovu objavu u cijelosti.
11. tra 2026.
Pročitaj više
Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić osvrnuo se na sve učestalije pokušaje reinterpretacije rata u Bosni i Hercegovini, upozoravajući na narative koji umanjuju ulogu domaćih boraca u obrani zemlje.
11. tra 2026.
Pročitaj više
Vlada Federacije BiH prihvatila je Inicijativu Federalnog ministarstva trgovine o privremenom ukidanju carine od deset posto na uvoz nafte i naftnih derivata iz trećih zemalja (izvan EU, zemalja CEFTA-e i zemalja s kojima Bosna i Hercegovina ima sporazume o posebnim odnosima, te zemalja kojima EU nije uvela sankcije) na razdoblje od 180 dana.
10. tra 2026.
Pročitaj više