Još uvijek neizvjesnost oko izbora 2026.: hoće li BiH uvesti nove tehnologije

Kako će izgledati glasački listić s novim tehnologijama, tko će kontrolirati izvorni kod cijelog sustava, kako će se brojati glasovi i tko će kontrolirati je li glasački listić važeći ili ne, samo su dio pitanja na koja nitko nema odgovor.

Na primjer, glasački listić za Skupštinu Kantona Sarajevo, koji sadrži nekoliko stotina imena, nemoguće je skenirati “klasičnim” skenerima. Uređaj koji bi se eventualno napravio za sadašnji izgled glasačkog listića morao bi biti ogroman, ili s druge strane, glasački listić A4 formata morao bi biti dug metar.

„Dovedeni smo pred zid. Intervencijom u Izborni zakon imali bismo priliku taj glasački listić svesti na razuman format. Bez toga bismo imali duge glasačke listiće i vjerojatno problem u provođenju izbora na dan izbora uz pomoć optičkih skenera“, rekao je ranije na jednoj od sjednica SIP-a član SIP-a Željko Bakalar.

Izborni zakon propisuje da se glasovi broje ručno

Nadalje, Izborni zakon propisuje da se glasovi broje ručno, a nema novih tehnologija. Zato je CIK u listopadu prošle godine podnio prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH Parlamentarnoj skupštini BiH, ali nitko ga nije ni pogledao.

U prijedlogu tih izmjena, SIP je naveo da nakon zatvaranja biračkog mjesta, operater, pod nadzorom predsjednika biračkog odbora, ispisuje konačna izvješća o procesu skeniranja glasačkih listića i automatskog brojanja u tri primjerka. Prema SIP-u, izvješća bi trebala sadržavati ukupan broj korištenih glasačkih listića, zatim broj nevažećih glasačkih listića, zatim broj važećih glasačkih listića i broj glasova po političkom subjektu na svim razinama vlasti. Izvješće bi trebalo uključivati ​​i broj glasova po kandidatu unutar svakog političkog subjekta.

U svojoj inicijativi, CIK je skrenuo pozornost na činjenicu da postojeći Izborni zakon ne propisuje tko i kada može podnijeti zahtjev za ponovno brojanje glasačkih listića u slučaju elektroničkog brojanja glasova.

Kontrola važećih ili nevažećih glasova

Što se tiče same kontrole važećih ili nevažećih glasova, i ovdje se postavljaju brojna pitanja. Izborni zakon BiH jasno propisuje kada je glasački listić nevažeći, međutim “stroj”, barem na mjestima gdje su korištene nove tehnologije, nije se “registrirao”.

„Zakon kaže, na primjer, da je nevažeći listić onaj koji je potpisan, prekrižen ili nešto slično, ali skener to ne prepoznaje. Dakle, stavite x ​​ispred imena, a zatim prekrižite listić, nacrtajte nešto na njemu i skener ga obradi kao važećeg“, rekao je ranije za „Nezavisne novine“ Željko Škondrić, predsjednik Gradskog izbornog povjerenstva u Prijedoru.

Poseban problem izvornog koda

Izvorni kod cijelog sustava je zaseban problem. U biti, to je kod koji “kontrolira” cijeli izborni proces. Ako je ovaj kod u vlasništvu tvrtki koje su se prijavile na natječaj, on može predstavljati “sigurnosni problem”, a ako je ovaj kod dodijeljen CIK-u, neslužbene informacije govore da CIK nema osoblje i kapacitete za upravljanje njime i eventualno daljnji razvoj po potrebi.

Nove izborne tehnologije

Podsjećanja radi, o novim izbornim tehnologijama govori se godinama. Pod pritiskom političara, a u velikoj mjeri i članova CIK-a, Kristijan Šmit nametnuo je izmjene Izbornog zakona BiH, koje omogućuju uvođenje novih tehnologija u izborni proces. Kasnije je Schmidt nametnuo još jednu odluku i osigurao 112,5 milijuna KM, nakon čega je CIK raspisao natječaj za nabavu novih tehnologija.

Taj je natječaj raspisan prošle godine, a ponude su otvorene 2. veljače, međutim, najpovoljniji ponuđač do danas nije odabran. Iz CIK-a su nam nedavno rekli da odbor pregledava ponude i da će nakon toga CIK donijeti odluku. Prema neslužbenim informacijama, žalbe na odluku CIK-a o odabiru najpovoljnijeg ponuđača mogu se očekivati ​​tek nakon te odluke, pa su i najoptimističniji sve manje uvjereni da će se izbori s novim tehnologijama održati 2026. godine.

Ponude na natječaj podnijela su četiri ponuđača

Podsjećamo, na natječaj su svoje ponude podnijela četiri ponuđača. Tvrtka “Provis” iz Bijeljine ponudila je obaviti cijeli posao za 104.110.500 KM plus PDV u roku od 180 dana s produženim jamstvom od pet godina. Grupa ponuđača predvođena tvrtkom “Planet Soft” iz Banje Luke također je podnijela ponudu s cijenom od 57.707.261 KM. Njihov rok isporuke je 90 dana, a produženo jamstvo, kao element ekonomski najpovoljnije ponude, iznosi pet godina.

Tvrtka “Artco Group” iz Sarajeva dostavila je ponudu od 79.791.281 KM bez PDV-a. Rok isporuke ovog dobavljača je 170 dana, a produženo jamstvo pet godina.

“Smartmatic” iz Sarajeva dostavio je ponudu za 82,8 milijuna KM bez PDV-a s rokom isporuke od 139 dana. Ovaj ponuđač je dao popust na ovu cijenu od 8,2 milijuna KM, tako da ukupna cijena ponude iznosi 74,5 milijuna KM.