Izvješće Vijeća Europe: BiH izdvojena zbog krize medijskih sloboda i ugroženog javnog servisa

Samo petina prijetnji je uspješno riješena

Kao što je upozoreno, samo petina prijetnji uspješno se riješi, a manje od trećine slučajeva dovodi do reakcije vlasti.

Dvije ozbiljne situacije u Bosni i Hercegovini

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, spomenute su dvije ozbiljne situacije, od kojih se jedna, kako je navedeno, odnosi na prijetnju funkcioniranju Javnog radiotelevizijskog sustava Bosne i Hercegovine, a druga na nastojanja vlasti u Republici Srpskoj da medije proglase stranim agentima. Kada je riječ o stranim agentima, naglašeno je da su vlasti uvele značajna ograničenja za nevladine organizacije i medijske organizacije koje primaju potporu iz inozemstva.

“Strani agenti”

„Osim što nameće oznaku ‘strani agent’, zakon zabranjuje nevladinim organizacijama, uključujući istraživačke medije, ‘političko djelovanje’ te propisuje obvezu da se sve publikacije nevladinih organizacija označe kao rad ‘stranih agenata’. Nepoštivanje zakona moglo bi dovesti do ozbiljnih sankcija Ministarstva pravosuđa, uključujući zabranu rada, kao i pokretanje kaznenog postupka. Ustavni sud Bosne i Hercegovine ukinuo je 29. svibnja 2025. odredbe Republike Srpske kojima se uvodi oznaka ‘strani agent’ za nevladine organizacije, ocijenivši ih neustavnima i nespojivima s Europskom

konvencijom o ljudskim pravima“, naglašeno je.

BHRT na rubu kolapsa

Kada je riječ o BHRT-u, upozoreno je da je ova medijska organizacija na rubu kolapsa zbog teške financijske krize.

„BHRT upozorava da mu prijeti gašenje i gubitak 700 radnih mjesta. Unatoč pozivu visokog predstavnika za novi nacrt zakona koji bi riješio održivo financiranje kulturnih institucija, trajno rješenje još nije postignuto. S ukupnim obvezama koje prelaze 54 milijuna maraka i rastućim unutarnjim i vanjskim dugom, BHRT ponovno riskira blokadu računa od strane poreznih vlasti ili sudskim presudama zbog neplaćenih doprinosa na plaće, pa čak i isključenje struje“, istaknuto je.

Javni mediji u Bosni i Hercegovini pod prijetnjom

Također je naglašeno da su javni mediji u Bosni i Hercegovini ugroženi, jer su pod političkim utjecajem. Od 32 zemlje, naglašeno je da takva situacija postoji u njih 11, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Ostale zemlje su, kako je spomenuto, Mađarska, Malta, Turska, Slovačka, Italija, Hrvatska, Poljska, Grčka, Srbija i Rumunjska.

Kada je riječ o zatvaranju novinara, naglašeno je da se u Rusiji, Azerbajdžanu, Bjelorusiji i Turskoj u zatvorima nalazi čak 148 novinara, uz napomenu da se u tim zemljama za zatvaranje novinara najčešće koriste optužbe za terorizam, ekstremizam i izazove nacionalnoj sigurnosti.

Kada je riječ o nasilju nad novinarima tijekom prosvjeda, naglašeno je da su te pojave najviše zabilježene u Gruziji, Srbiji i Turskoj, a problem i dalje predstavlja poplava tužbi. Osim u BiH, ciljanje novinara kao “stranih agenata” prisutno je u Gruziji, Mađarskoj, Srbiji, Slovačkoj i Turskoj.

Mađarska je navedena kao zemlja s najvećim stupnjem konsolidacije medija kako bi se ojačao utjecaj vladajuće stranke.

Također je navedeno da je ukidanje financiranja medija od strane američke vlade, poput medijskih projekata Radija Slobodna Europa, Glasa Amerike i USAID-a, dovelo do pogoršanja medijske situacije u brojnim europskim zemljama.