Međutim, iza snažnih ekonomskih pokazatelja krije se potpuno drugačija slika koja svakodnevno opterećuje lokalno stanovništvo.
Riječ je o nepojmljivom nesrazmjeru za 21. stoljeće: dok grad broji milijunaše, brojna naselja još uvijek nemaju riješeno pitanje osnovne komunalne infrastrukture – vodoopskrbe i kanalizacijske mreže.
Izgubljeni u mreži: Gubici vode dosežu 70 posto
Ključni problem vodoopskrbnog sustava Živinica nije nedostatak vode na njezinim izvorima, već izrazito dotrajala distribucijska mreža. Na područjima naselja Dubrave i Višća gubici u sustavu iznose nevjerojatnih 70 posto. Budući da je teren šljunčan, vodu koja istječe kroz stare cijevi teško je detektirati, pa je jedino pravo rješenje potpuna izgradnja nove mreže.
Lokalne su vlasti u protekle tri godine uložile više od tri milijuna KM vlastitih sredstava u nove bunare kako bi osigurale dodatne količine vode. Ipak, kapitalni projekt izgradnje cjelokupne vodovodne i kanalizacijske mreže, čija se vrijednost procjenjuje na oko 70 milijuna KM, privremeno je zaustavljen. Prijava za europske fondove, iz kojih se očekivalo sufinanciranje od 70 posto, vraćena je na doradu zbog tehničkih nedostataka administracije, uz odobrenu interventnu potporu od 600 tisuća eura.
U međuvremenu, Vlada Tuzlanskog kantona pokušava ublažiti problem u ljetnim mjesecima te je odobrila kreditna sredstva u iznosu od 10 milijuna KM za hitne intervencije. Kantonalni premijer Irfan Halilagić naglasio je kako su Živinice prioritet jer gospodarstvo i građani ne smiju trpjeti redukcije.
Sukob narativa: Duboki jaz u percepciji problema
Oko cijele situacije lome se koplja na lokalnoj političkoj sceni, a izjave nadležnih i oporbe otkrivaju duboki jaz u percepciji problema:
Vlast (Gradonačelnik Began Muhić): Pokušava ublažiti pritisak javnosti objašnjenjem da je pojam milijunaša relativan jer se radi o kapitalu u tvrtkama i nekretninama, a ne o gotovini. Ističe napore administracije i uložena sredstva, dok administrativne prepreke s europskim fondovima vidi kao tehničke korake prema trajnom rješenju.
Oporba (Omer Beširović, SDP): Upozorava da problem nije nastao preko noći, već je rezultat dugogodišnjeg svjesnog zanemarivanja. Ističe opravdano ogorčenje građana zbog redukcija te upozorava na opasne higijensko-sanitarne uvjete jer se za vrijeme obilnih oborina voda vraća u kuće. Oporba otvoreno pita tko je odgovoran za dugogodišnje zanemarivanje ovih projekata.
Poduzetnički krugovi (Amila Hodžić, zastupnica): Jasno detektira srž problema – ekonomski razvoj grada uopće nije praćen adekvatnim infrastrukturnim napretkom. Živinicama ne nedostaje novca ni ekonomskog potencijala, već strateškog upravljanja razvojem.
Živinice vs. Tešanj: Moć velikih sustava
Dodatni kontekst živiničkom gospodarstvu daje usporedba s općinom Tešanj, koja se također ubraja u sam vrh poduzetništva u BiH. Premda Živinice imaju 110 tvrtki s milijunskim prihodima, primjetan je izostanak velikih korporativnih sustava.
Dok najveća živinička tvrtka "Alfe-Mi" ostvaruje godišnji prihod od oko 86 milijuna KM, Tešanj okuplja čak pet kompanija s prihodima većim od 100 milijuna KM, predvođenih koncernom "Hifa Oil" koji ostvaruje gotovo deset puta veći promet. Tešanj, s procjenom od preko 200 milijunaša, pokazuje kako izgleda sustavno razvijano poslovno okruženje koje uspješno prati potrebe zajednice.
Budućnost bez kanalizacijske mreže?
Najveći apsurd leži u planovima za budućnost. Iako proračun planira oko 4,5 milijuna KM za projekte vodoopskrbe, proširenje mreže i nove rezervoare, kanalizacijska mreža uopće nije uključena u ove planove.
To znači da će u gradu poznatom kao "grad milijunaša" septičke jame i redukcije vode ostati svakodnevica za tisuće građana i u godinama koje dolaze.
Pred lokalnom je administracijom ozbiljan ispit: hoće li uspjeti usmjeriti privatnu ekonomsku snagu u podizanje javnog standarda ili će Živinice ostati zapamćene kao sredina u kojoj se uspjeh mjeri profitom pojedinaca, a ne kvalitetom života svih građana.