⛅Vitez13°C·AQI: Dobar
U Europskoj uniji 2025. zabilježeno je oko 19.400 smrtnih slučajeva na cestama, tri posto manje nego godinu prije, dok je Hrvatska i dalje među državama s višim stopama smrtnosti, pokazuju preliminarni podaci Europske komisije. Iako je na razini Unije zabilježeno 580 žrtava manje u odnosu na 2024. godinu, Komisija upozorava da postoji potreba za trajnim naporima jer većina država članica, unatoč općem poboljšanju, trenutno nije na putu da ostvari strateški cilj smanjenja broja poginulih i teško ozlijeđenih za 50 posto do 2030. godine.
Podaci za Hrvatsku pokazuju da se zemlja nalazi u gornjoj polovici ljestvice po smrtnosti, iznad prosjeka EU-a koji iznosi 43 žrtve na milijun stanovnika. Hrvatska je u razdoblju od 2019. do 2025. godine smanjila broj poginulih za 12 posto, što je također ispod europskog prosjeka koji iznosi 15 posto. Najveće smanjenje zabilježeno je u Estoniji, za 38 posto, i Grčkoj, za 22 posto. Prema dostupnim podacima, Belgija, Bugarska, Danska, Poljska i Rumunjska trenutačno su na putu da ostvare cilj smanjenja smrtnosti za 50 posto do 2030.
Najsigurnije ceste i dalje imaju Švedska i Danska, s 20 odnosno 23 smrtna slučaja na milijun stanovnika. Procjenjuje se da na jednu poginulu osobu dolazi pet teško ozlijeđenih, što znači da svake godine oko 100.000 ljudi u EU-u pretrpi teške ozljede u prometnim nesrećama. Podaci za 2024. pokazuju da su ruralne ceste najopasnije, s 53 posto svih smrtnih slučajeva, u usporedbi s 38 posto u urbanim područjima i osam posto na autocestama. U gradovima nezaštićeni sudionici u prometu, poput pješaka, biciklista i korisnika motornih vozila na dva kotača i uređaja za osobnu mobilnost, čine 70 posto smrtnih slučajeva. Većina nesreća u urbanim sredinama uključuje automobile i kamione.
Muškarci čine 77 posto poginulih, a žene 23 posto. Posebno zabrinjava visok udio mladih u dobi od 18 do 24 godine te osoba starijih od 65 godina među stradalima, osobito među pješacima i biciklistima.
Vozači i putnici u automobilima sudjeluju u 44 posto smrtnih slučajeva, korisnici motornih vozila na dva kotača u 21 posto, pješaci u 18 posto, a biciklisti u devet posto. Uređaji za osobnu mobilnost čine jedan posto, no broj smrtnih slučajeva povezanih s njima znatno je porastao od 2021. do 2024. Europska unija postavila je 2018. cilj smanjenja broja smrtnih slučajeva i teških ozljeda na cestama za 50 posto do 2030., uz dugoročni cilj nulte stope smrtnosti do 2050. Komisija navodi da je postignut napredak, ali da trenutačni tempo nije dovoljan.
Izvor: vecernji.ba
U nedjelju, 7. lipnja 2026. godine, s početkom u 11:30 sati, u Dominikanskoj crkvi sv. Jeronima u Rijeci služit će se Sveta misa za sve poginule, ubijene i nestale iz župa Brajkovići, Guča Gora i cijele Lašvanske doline. Ovo zajedničko molitveno slavlje predvodit će poznati dominikanac rodom iz našeg kraja, pater Anto Bobaš, OP.
1. lip 2026.
Pročitaj više
Austrijska kriminalistička obavještajna služba ponudila je nagradu od 20.000 eura za informacije koje bi mogle dovesti do lociranja i uhićenja Radoja Zvicera, osobe koju sigurnosne službe dovode u vezu s vođenjem ozloglašenog „kavačkog klana“, objavio je Europol.
30. svi 2026.
Pročitaj više
Prije 36 godina, 30. svibnja 1990., konstituiran je prvi demokratski izabrani Hrvatski sabor. Time je prekinut gotovo pola stoljeća dug komunistički sustav i započelo je novo poglavlje hrvatske povijesti. Taj se povijesni datum danas slavi kao državni blagdan – Dan državnosti Republike Hrvatske.
30. svi 2026.
Pročitaj više
Dok milijuni tona plastike završavaju na odlagalištima ili u spalionicama, jedna škotska tvrtka tvrdi da je pronašla način kako taj otpad pretvoriti u nešto korisno – izdržljivije ceste. Tehnologija koja recikliranu plastiku ugrađuje u asfalt već se koristi u desecima zemalja, a njezini kreatori tvrde da takve prometnice mogu biti otpornije i dugotrajnije od klasičnih. No koliko su ta obećanja doista održiva i može li ovakav model promijeniti budućnost cestogradnje?
30. svi 2026.
Pročitaj više