
Na pitanje o potpori izmjenama Izbornog zakona koje traži Hrvatska – posebno u vezi s izborom hrvatskog člana Predsjedništva – ministar je naveo da je Plenković francuskom predsjedniku detaljno objasnio situaciju u BiH.
Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman ocijenio je da je sastanak francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića u Parizu bio jedan od najvažnijih dosadašnjih, istaknuvši kako su ključne teme razgovora bile Bosna i Hercegovina, europska stabilnost i odnosi u regiji.
Prema njegovim riječima, Plenković je u razgovoru iza zatvorenih vrata posebno otvorio pitanje stabilnosti BiH, poštivanja Daytonskog sporazuma i jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda, a Macron je iskazao razumijevanje i potporu tim stajalištima. Razgovori su se odvijali u kontekstu ozbiljnih geopolitičkih izazova, uz naglasak i na daljnje jačanje hrvatsko-francuskog strateškog partnerstva.
Macron i Plenković su u javnom dijelu sastanka fokusirali na bilateralne odnose, koje je francuski predsjednik opisao kao sve dublje i značajno unaprijeđene nakon 2021. godine, kada je u Zagrebu potpisan sporazum o strateškom partnerstvu. Od tada su izrađena tri akcijska plana s naglaskom na gospodarsku suradnju, a današnji dan obilježio je i gospodarski forum s rekordnim hrvatskim sudjelovanjem – 31 tvrtka.
U Parizu je potvrđena i nova vojna akvizicija: potpisan je ugovor o nabavi francuskih samohodnih haubica, treći veliki obrambeni posao Hrvatske s Francuskom, nakon nabave sustava Mistral i borbenih aviona Rafale.
RTL je također izvijestio da su Macron i Plenković održali i odvojeni sastanak te sastanak dvaju izaslanstava na kojem su razgovarali o situaciji u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Ukrajini. Macron je na susret došao iz Londona, gdje je prethodno održao konzultacije s njemačkim uredom Friedrichom Merzom. U hrvatskoj delegaciji bio je i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Grlić Radman je u javljanju potvrdio sve informacije, dodajući da je riječ o iznimno značajnom danu obilježenom vojnim počastima i potpisivanjem niza dokumenata, uključujući novi akcijski plan temeljen na osvježenom strateškom partnerstvu. Naglasio je da su u planu precizirana nova područja suradnje u iduće dvije godine, odgovora na rusku agresiju na Ukrajinu i jačanja bilateralnih odnosa, do podrške ulasku Hrvatske u OECD, razvoja novih tehnologija, infrastrukturnih projekata te uske koordinacije s Europskom unijom. Cilj je, rekao je, jačanje europske sigurnosti i transatlantske suradnje.
Kao najveći dosadašnji uspjeh strateškog partnerstva naveo je obrambenu suradnju – od Rafalee do danas potpisanog ugovora za 18 samohodnih haubica Caesar MK2 – uz daljnju nadogradnju vojne opreme.
Bosna i Hercegovina važan dio razgovora
Ministar je potvrdio i da se u Parizu općenito razgovaralo o proširenju Europske unije, pri čemu je istaknuo tri ključna prostora: Ukrajinu, Moldaviju i zapadni Balkan. Dodao je da je premijer Plenković posebno istaknuo važnost Bosne i Hercegovine, njezine stabilnosti i europske perspektive.
U završnom dijelu razgovora fokus je bio na hrvatskoj inicijativi za izmjene Izbornog zakona u BiH. Grlić Radman je rekao da Macron podržava Daytonski sporazum, podsjetivši da je on potpisan 14. prosinca u Parizu, te najavio konferenciju povodom 30. obljetnice.
Na pitanje o potpori izmjena Izbornog zakona koje traži Hrvatska – posebno u vezi s izborom hrvatskog člana Predsjedništva – ministar je naveo da je Plenković francuskom predsjedniku detaljno objasnio multietnički karakter BiH i ravnopravnost triju konstitutivnih naroda, načela narušena “puzajućom reformom i ranijim odlukama visokih predstavnika”.
Na izravno pitanje ima li Hrvatska podršku francuskog predsjednika, Grlić Radman je rekao: “Imamo podršku predsjednika Macrona”, naglasivši da stabilnost Bosne i Hercegovine ovisi o jednakopravnosti, institucionalnoj funkcionalnosti i poštovanju ustavnih načela.
Zaključio je da su sigurnost i stabilnost zapadnog Balkana u interesu Hrvatske, Francuske i cijele Europske unije, zbog čega je pariška potpora Zagrebu od posebne važnosti
izvor: Bljesak.info

Gotovo ispod radara proteklo je obraćanje koje se čak može pronaći na Izetbegovićevoj Facebook stranici. U aluziji na Hrvate i Srbe poručio je nešto skandalozno, podsjećajući na ratne trube koje su se u BiH mogle čuti prije više od tri desetljeća.
6. srp 2026.
Pročitaj više
Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH) oštro je osudila najavljene izmjene Kaznenog zakona Republike Srpske, opisujući ih kao još jedan pokušaj političkog prekrajanja povijesti i mijenjanja teza.
4. srp 2026.
Pročitaj više
Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je zahtjev 32 zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske za ocjenu ustavnosti izmjena Kaznenog zakona BiH koje je 2023. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt.
3. srp 2026.
Pročitaj više
Odluka Vlade Republike Srpske da kroz izmjene Kaznenog zakona kriminalizira javno isticanje simbola i zastave Armije Republike Bosne i Hercegovine, predviđajući zatvorske kazne do tri godine, izazvala je izazvala je burne političke reakcije unutar sarajevskih političkih krugova.
2. srp 2026.
Pročitaj više