
Tomić smatra kako će administracija Donalda Trumpa pokušati ponovno aktualizirati pregovore o izmjenama Izbornog zakona u BiH.
Docent na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru iz područja ustavnog prava Ivan Tomić je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne rekao kako je moguće formiranje hrvatskoga megakantona u Federaciji BiH bez izmjene Ustava BiH.
”Neko vrijeme to je bila ideja i među predstavnicima bošnjačke političke zajednice, tako da postoji prostor za razgovor, ali treba uzeti u obzir mogućnost da svaka županija ima svoju vladu, skupštinu…”, objasnio je Tomić i dodao kako bi dva megakantona donijela ozbiljne reforme.
Tomić smatra kako će administracija Donalda Trumpa pokušati ponovno aktualizirati pregovore o izmjenama Izbornog zakona u BiH.
“Bez snažnog poticaja međunarodne zajednice vrlo je teško postići rješenje. Čak ni uz njihovu raniju intervenciju nije se uspjelo izmijeniti izborni zakon niti riješiti probleme koji opterećuju Federaciju BiH kada je riječ o izboru hrvatskog člana Predsjedništva”, rekao je Tomić. Dodao je kako će puno toga ovisiti o snazi angažmana Sjedinjenih Američkih Država.
Kazao je kako Christian Schmidt, ukoliko ne dođe do dogovora, može nametnuti izmjene Izbornog zakona.
”Nisam za nametanje od strane visokih predstavnika, ali u Ustavu BiH navedeno da Predsjedništvo čine jedan Hrvat i jedan Bošnjak iz Federacije BiH, dok je pitanje modela, sustava ili metode njihova izbora regulirano Izbornim zakonom. Prema dosadašnjoj praksi, kako su i već do sada nametnuli velik broj zakona, visoki predstavnik u tom dijelu može intervenirati, a da se ne zadire u Ustav na državnoj razini”, objasnio je Tomić.
Istaknuo je kako je moguće i osnivanje izborne jedinice s većinskim hrvatskim biračkim tijelom, što je potvrdio i Europski sud za ljudska prava u presudi Kovačević, u kojoj je jasno navedeno da je riječ o pitanju slobodne procjene države.
”Presuda Kovačević može utjecati na praksu domaćih sudskih tijela, ali i na moguće izborne reforme, jer prvi put imamo jasan stav relevantnog međunarodnog tijela poput Europskog suda za ljudska prava, koji je potvrdio da je u redu podijeliti teritorij na različite izborne jedinice kako bi se zadovoljile ustavne specifičnosti Bosne i Hercegovine”, rekao je Tomić.
Komentirao je i najnovije apelacije Zlatana Begića i DF-a pred Europskim sudom za ljudska prava. Dva su zahtjeva prihvaćena vezana za imenovanje za predsjednika i potpredsjednika Federacije i predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Parlamentarne skupštine BiH.
”Odbijeni su im navodi koji su ciljali na promjenu ustavne i izborne strukture, odnosno koji su osporavali vrijeme i sadržaj nametnutih izmjena od strane Christiana Schmidta. Ovo što je usvojeno nije ništa novo jer je to stav i Ustavnog suda BiH te je potvrđeno iu predmetu Sejdić i Finci i skupini predmeta a koji se odnose na pasivno biračko pravo”, pojasnio je Tomić.
Rekao je kako su hrvatske stranke ponudile već davno rješenje za taj problem.
No ono što je odbijeno je suštinsko.
”Sud je prepoznao da je riječ o actio popularis na način da Begić nije pogođen niti jednom od ovih mjera i na takav način Sud je podržao dvodomni sustav u BiH. Štoviše je utvrdio da Europska konvencija o ljudskim pravima ne jamči jednaku vrijednost glasa niti nameće obvezu bilo kojeg izbornog sustava nego je to u margini slobodne procjene države.”
Tomić je objasnio i što se tiče odbacivanja DF-ove apelacije vezane za Schmidta gdje je također proglašeno da je riječ o actio popularis.
“Sud u Strasborurgu podržao je stav Ustavnog suda da DF nije izravno pogođen tom mjerom.”
Tomić je dodao kako je ta presuda velika pobjeda BiH.
”Ove i presude Kovačević pridonijele su boljem razumijevanju hrvatskog pitanja na međunarodnoj razini, uključujući i moguće zlouporabe pri izjašnjavanju u okviru kategorije konstitutivnih naroda. Dobro je da oni to rade jer je ovo doprinijelo internacionalizaciji hrvatskog pitanja u BiH, da bi svi jednostavnije shvatili pokušaje izvrtanja različitih teza kada je u pitanju BiH”, poručio je Tomić.
izvor: Bljesak info

Nakon što je potvrđena informacija da Središnja izborna komisija Bosne i Hercegovine nije verificirala prijavu političke stranke Snaga naroda, oglasio se i čelnik stranke Ramo Isak.
30. svi 2026.
Pročitaj više
Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine, na svojoj 33. sjednici održanoj u petak, 29. svibnja, nije ovjerilo prijavu Naše stranke, SDS-a, Narodne snage i BPS-a.
29. svi 2026.
Pročitaj više
Sjednica Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine (SIP BiH), održana 29. svibnja 2026. godine, na kojoj su ovjerene prijave za predstojeće Opće izbore u listopadu, ponovno je na površinu izvukla stare političke i ideološke nesuglasice. Iako je primarni zadatak povjerenstva bio tehnička provjera dokumentacije 77 registriranih stranaka, rasprava se brzo pretvorila u raspravu o povijesnim i političkim simbolima u BiH. Glavna točka sporenja, uz status SNSD-a, bio je i naziv Hrvatske stranke prava BiH Herceg-Bosne.
29. svi 2026.
Pročitaj više
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović poručio je nakon sjednice stranačkog Predsjedništva kako je Ured visokog predstavnika (OHR) davno trebao završiti svoju ulogu u BiH te predložio njegovo izmještanje u Bruxelles. Čović se uoči predizborne kampanje osvrnuo i na redefiniranje odnosa s Bošnjacima, ali i na optužbe političkih suparnika, poručivši da se HDZ BiH neće vraćati u „blato prošlosti“.
29. svi 2026.
Pročitaj više