RIM/SARAJEVO – Prema najnovijim podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), indeks cijena hrane na svjetskim tržištima zabilježio je rast treći mjesec zaredom. U aprilu je indeks dosegnuo 130,7 bodova, što je porast od 1,6% u odnosu na mart, dok su cijene u usporedbi s istim razdobljem prošle godine više za 2%.
Ovaj trend rasta direktna je posljedica poskupljenja biljnih ulja i energije, ali i rastućih geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku koje destabiliziraju ključne trgovačke rute.
Biljna ulja na rekordnim razinama
Najveći potres na tržištu izazvala su biljna ulja. Indeks cijena biljnih ulja skočio je za čak 5,9%, dosegnuvši najvišu razinu od ljeta 2022. godine. Do poskupljenja je došlo zbog kombinacije faktora: veće potražnje za biogorivima te straha od slabijih prinosa u jugoistočnoj Aziji. Za zemlje poput Bosne i Hercegovine, koje ovise o uvozu, ovo znači izravan pritisak na maloprodajne cijene u trgovinama.
Meso dosegnulo rekord, šećer u padu
Situacija s mesnim proizvodima također je zabrinjavajuća. Cijene mesa dosegnule su rekordne razine, s porastom od 6,4% na godišnjoj razini. Govedina je poskupjela zbog smanjenih zaliha iz Brazila, dok je svinjetina skuplja zbog povećane sezonske potražnje unutar Europske unije.
S druge strane, rijetka dobra vijest za potrošače dolazi s tržišta šećera i mliječnih proizvoda. Cijena šećera pala je za značajnih 21,2% u odnosu na prošlu godinu, zahvaljujući izvrsnim prognozama za žetvu u Brazilu. Mliječni proizvodi su također blago pojeftinili zbog povećanih zaliha u EU.
Energetika i gnojivo kao ključni rizici
Stručnjaci FAO-a upozoravaju da bi se situacija mogla dodatno zakomplicirati zbog rasta cijena energije. Sukobi na Bliskom istoku i potencijalno zatvaranje Hormuškog tjesnaca direktno utječu na cijenu nafte, što poskupljuje transport hrane.Ipak, najveća neizvjesnost vlada oko tržišta umjetnih gnojiva.
"Poremećaji u opskrbi gnojivima i visoki troškovi proizvodnje mogu ozbiljno ugroziti naredne sjetve, što stvara rizik od novog vala poskupljenja u budućnosti", navodi se u izvješću sustava AMIS.
Iako su prognoze za ukupnu proizvodnju žitarica u 2025. godini optimistične, kombinacija loših vremenskih uvjeta u SAD-u i Brazilu te nestabilnih cijena energenata drži svjetska tržišta u stanju visoke pripravnosti.
Između statistike i stvarnosti: Kako „preživjeti“ mjesec?
Dok ekonomisti barataju postocima i indeksima, za prosječnu obitelj u Bosni i Hercegovini ovi podaci nisu samo brojke na papiru, već svakodnevna borba pred policama u trgovinama. Kada ulje poskupi, to nije samo „tržišni trend“, to je odluka hoće li se peći ili kuhati. Kada meso dosegne rekordne cijene, nedjeljni ručak polako postaje luksuz, a ne tradicija.
Psihološki pritisak rasta cijena
Stalni rast cijena osnovnih namirnica donosi i nevidljivi trošak: stres. Građani su prisiljeni postati „lovci na akcije“, listajući kataloge i obilazeći nekoliko različitih trgovina kako bi uštedjeli koju marku. Osjećaj nesigurnosti – pitanje hoće li sutra ista vrećica namirnica koštati pet maraka više – mijenja naše navike, ali i društveni život. Manje se izlazi, manje se daruje, a fokus se sužava isključivo na golo preživljavanje.
Kako se prilagoditi?
Iako na globalne sukobe i cijenu nafte ne možemo utjecati, stručnjaci savjetuju nekoliko koraka za „kućni krizni menadžment“
Povratak sezonskom i lokalnom:
Kupovina na tržnicama od domaćih proizvođača često je povoljnija i zdravija opcija od uvoznih proizvoda čija cijena ovisi o skupom transportu.
Planiranje bez bacanja: Statistički, bacamo nevjerojatne količine hrane. Planiranje obroka unaprijed i kreativno iskorištavanje ostataka može značajno rasteretiti mjesečni budžet.
Na kraju, hrana je više od puke energije – ona je zajedništvo i mir. U vremenima kada globalna previranja kroje cijenu našeg kruha, najvažnije je sačuvati razum i međusobnu pomoć, jer statistika možda raste, ali ljudska snalažljivost nema granica.
