|Urednik
Tradicionalni popis stanovništva odlazi u povijest jer Europska unija uvodi rigorozan sustav praćenja digitalnih tragova građana
Europska unija iz temelja mijenja način prikupljanja demografskih podataka, a nova pravila donijet će potpunu transformaciju i u hrvatski statistički sustav. Ključni alat u toj tranziciji bit će Središnji registar stanovništva, ali i uvođenje rigorozne europske metodologije koja će provjeravati tko doista živi u zemlji, a tko samo fiktivno drži prijavljeno prebivalište.
Što donosi rigorozna metoda "Znakovi života"
Glavni razlog za uvođenje novog sustava je kronična neažurnost postojećih državnih baza podataka. Kada su se tek počeli uspoređivati prvi podaci iz novog Središnjeg registra s brojkama iz posljednjeg terenskog popisa 2021. godine, uočene su goleme razlike jer registri pojedinih ministarstava i državnih tijela, poput onih u MUP-u ili zdravstvenom sustavu, često sadrže stotine tisuća građana koji su davno odselili iz Hrvatske, ali se nikada nisu službeno odjavili.
Kako bi se stalo na kraj fiktivnim stanovnicima, Europska unija propisuje primjenu metode "signs of life", odnosno praćenje stvarnih znakova života građana u sustavu. Državni zavod za statistiku više neće vjerovati samo papirnatoj prijavi adrese, nego će računalnim povezivanjem registara provjeravati postoji li dokaz da osoba stvarno boravi u Hrvatskoj.
Sustav će u realnom vremenu pretraživati indikatore prisutnosti poput redovitih uplata doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, službenih podataka o zaposlenosti i isplati plaća, evidencija o primanju mirovina ili dječjeg doplatka, pa sve do podataka o upisu djece u domaće osnovne i srednje škole. Ako sustav kroz dulje razdoblje ne zabilježi nikakve digitalne aktivnosti ili "znakove života" pojedinca u povezanim bazama, smatrat će se da ta osoba uobičajeno ne boravi u zemlji, bez obzira na to što ima važeću osobnu iskaznicu s domaćom adresom.
Umjetna inteligencija preuzima čišćenje državnih baza
Budući da se u novom sustavu spajaju milijuni podataka iz različitih državnih tijela, DZS već testira i implementira napredne tehnologije i umjetnu inteligenciju (AI). Uloga AI-ja bit će automatsko prepoznavanje pogrešaka, čišćenje nesređenih baza i spajanje nesukladnih zapisa.
Umjetna inteligencija ponudit će brze izračune i analize migracijskih ili turističkih kretanja u svega nekoliko sekundi.
Ipak, Brković napominje kako ljudski faktor i stroga statistička metodologija ostaju ključni osigurači, jer bi preveliko oslanjanje isključivo na algoritme moglo dovesti do pogrešnih procjena na kojima se kasnije temelje važne javne politike.
Otkud čak 68 različitih vjera u Registru stanovništva
Jedan od najočitijih primjera nesređenosti državnih baza koji je izbio u javnost jest podatak da Središnji registar stanovništva trenutno bilježi čak 68 različitih vjeroispovijesti.
Iz DZS-a objašnjavaju kako je to izravna posljedica automatskog povlačenja podataka iz matičnih knjiga i državnih evidencija u kojima su građani imali pravo na potpuno slobodan unos teksta.
Sustav je doslovno povukao sve onako kako je bilo upisano prilikom vjenčanja ili prijava rođenja. Tako su se umjesto standardnih kategorija stvorile na desetke različitih inačica za istu vjersku pripadnost jer je netko upisao da je "katolik", netko "rimokatolik", netko "kršćanin-katolik", a pojedinci su upisivali specifične vjerske pokrete ili opise poput "vjernik".
Zadatak statističara u idućem razdoblju bit će metodološko filtriranje, pročišćavanje i grupiranje tih podataka u službeno standardizirane kategorije, kako bi Registar uoči pune primjene 2028. godine napokon postao točan i upotrebljiv.
