
Europski parlament je službeno proglasio postojanje kršćanofobije (christianophobia) i priznao da kršćani u svijetu trpe najozbiljnija progonstva. Ovaj dokument formalno je usvojen u siječnju ove godine, no sada je dobio i službenu potvrdu.
Više od 380 milijuna ljudi širom svijeta suočava se s nasiljem i diskriminacijom zbog svoje vjere. Unatoč tome u Europskoj uniji još uvijek ne postoji koordinator zadužen za borbu protiv kršćanofobije, dok za razliku od toga postoji koordinator za borbu protiv islamofobije.
Ova odluka označava prvi put da EU formalno koristi pojam “kršćanofobija” u službenom dokumentu i naglašava potrebu za konkretnim institucionalnim mjerama.
Europski parlament u svojoj rezoluciji naglašava da je kršćanstvo najprogonjenija religija u svijetu s više od 380 milijuna žrtava.
Ističe i da u Europskoj uniji ne postoji institucionalni mehanizam koji bi sustavno štitio kršćane od diskriminacije, nasilja i drugih oblika progona. Međutim, postoji koordinator za borbu protiv islamofobije. Stoga poziva Europsku komisiju da razmotri imenovanje posebnog koordinatora za suzbijanje antikršćanskog mržnje i diskriminacije. To bi predstavljalo novu institucionalnu ulogu s odgovornošću za praćenje, zaštitu i podršku žrtvama takvog nasilja.
Rezolucija upozorava na ovu institucionalnu asimetriju i ističe da je nužno imenovati posebnog koordinatora koji bi pratio, analizirao i koordinirao aktivnosti u borbi protiv mržnje i nasilja usmjerenog prema kršćanima, pružajući pritom zaštitu i podršku žrtvama progona.
Ova rezolucija dio je godišnje rezolucije Europskog parlamenta o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2025. godinu, usvojene 21. siječnja 2026. u Strasbourgu. U njoj se prvi put izričito koristi termin “kršćanofobija” u službenom tekstu parlamenta.
Rezolucija također naglašava da priznanje pojma “kršćanofobija” nije samo simboličan čin već politički signal da Europska unija mora aktivnije reagirati na diskriminaciju prema kršćanima, kako unutar svojih granica, tako i globalno.
Rezolucija Europskog parlamenta ne ograničava se samo na Europu, već ističe globalnu dimenziju problema. Prema podacima organizaciji Open Doors koja prati stanje vjerskih sloboda i progona, oko 1 od 7 kršćana širom svijeta suočava se s progonstvom. To uključuje nasilje, diskriminaciju, prisilna iseljavanja i ograničavanje slobode vjeroispovijesti. Tijekom prošle godine, 3.632 crkve i kršćanske imovine bile su meta napada, dok je u Nigeriji ubijeno tisuće kršćana.
Na popisu deset zemalja s najgorim progonstvom kršćana nalaze se i komunističke države, kao i zemlje u kojima progoni dolaze pod utjecajem islamskog ekstremizma.
Ukupno je 224.129 kršćana prisiljeno napustiti svoje domove, skrivati se ili pobjeći iz svojih zemalja zbog nasilnog progona. Organizacije koje prate progon kršćana navode da je broj ljudi pogođenih teškim progonstvom danas rekordno visok i da se situacija kontinuirano pogoršava. To potvrđuje ozbiljnost problema i potrebu za hitnom reakcijom međunarodnih institucija.
Rezolucija posebno ističe težak položaj kršćanskih zajednica na Bliskom istoku, gdje se suočavaju s nasiljem, prisilnim iseljavanjima i ograničavanjem slobode vjeroispovijesti. Naglašavaju da problem progona kršćana nije izoliran, već dio šire globalne krize vjerskih sloboda.
Ova rezolucija predstavlja važnu političku izjavu i prvi službeni korak Europskog parlamenta u priznavanju kršćanofobije kao globalnog problema. Iako sama rezolucija ne nameće zakonske obveze, jasno signalizira potrebu za institucionalnom reakcijom EU. Tekst dokumenta naglašava da se vjerska sloboda, osobito kršćanska, mora zaštititi i promicati na međunarodnoj razini.
Rezolucija potiče institucije EU da razmotre konkretne mjere, uključujući imenovanje koordinatora, te da sustavno prate i reagiraju na nasilje i diskriminaciju prema kršćanima dok svijet svjedoči sve većim izazovima i nasilju nad vjerskim zajednicama.
Povodom ove važne odluke Europske unije za kršćane diljem svijeta oglasio se na društvenim mrežama i naš eurozastupnik Stjepo Bartulica:
– Pozdravljam odluku Europske unije da napokon prepozna i službeno prizna problem kršćanofobije. Više od 380 milijuna kršćana diljem svijeta suočava se s ozbiljnim oblicima progona, diskriminacije i nasilja samo zbog svoje vjere.
Europa, koja je izrasla na kršćanskim temeljima, ima moralnu obvezu jasno i glasno stati u obranu vjerskih sloboda i dostojanstva svakog čovjeka.
Ova odluka važan je korak prema priznanju stvarnosti s kojom se milijuni kršćana suočavaju te prema snažnijoj zaštiti temeljnih prava, napisao je Bartulica.

Federalni ministar zdravstva Nediljko Rimac potvrdio je kako su osigurana značajna financijska sredstva za izgradnju nove bolnice u Livnu, čime je napravljen važan iskorak u jačanju zdravstvenog sustava na području Federacija Bosne i Hercegovine.
11. tra 2026.
Pročitaj više
Istup zastupnika Sanela Kajana o slučaju murala u Mostaru otvorio je niz polemika u javnom prostoru. Kritičari upozoravaju da se pojedini aspekti ovog pitanja tumače jednostrano, bez uvažavanja složenog konteksta i osjetljivosti teme. U nastavku prenosimo njegovu objavu u cijelosti.
11. tra 2026.
Pročitaj više
Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić osvrnuo se na sve učestalije pokušaje reinterpretacije rata u Bosni i Hercegovini, upozoravajući na narative koji umanjuju ulogu domaćih boraca u obrani zemlje.
11. tra 2026.
Pročitaj više
Vlada Federacije BiH prihvatila je Inicijativu Federalnog ministarstva trgovine o privremenom ukidanju carine od deset posto na uvoz nafte i naftnih derivata iz trećih zemalja (izvan EU, zemalja CEFTA-e i zemalja s kojima Bosna i Hercegovina ima sporazume o posebnim odnosima, te zemalja kojima EU nije uvela sankcije) na razdoblje od 180 dana.
10. tra 2026.
Pročitaj više