⛅Vitez13°C·AQI: Dobar
Tri mjeseca nakon što je trebao biti službeno otvoren, novi granični prijelaz između Bosne i Hercegovine i Hrvatske kod Gradiške i dalje je zatvoren. Dok se politički sporovi nastavljaju, kolone vozila i kamiona svakodnevno se gomilaju na starom prijelazu, a gospodarstvo BiH, prema procjenama, gubi milijune konvertibilnih maraka.
Blokada u radu Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje BiH pretvorila je upravni spor u ozbiljan ekonomski problem koji izravno utječe i na građane i na poslovne ljude.
Umjesto modernog prijelaza preko rijeke Save koji bi rasteretio promet i ubrzao protok robe prema Europskoj uniji, Bosna i Hercegovina mjesecima gleda kako infrastruktura vrijedna desetke milijuna maraka stoji neiskorištena.
Redovi, vremena čekanja i milijunski gubici
Neuspjeh u otvaranju novog graničnog prijelaza ima vrlo konkretne posljedice za sektor transporta i logistike. Duga čekanja na granici povećavaju troškove prijevoza, usporavaju dostavu robe i smanjuju konkurentnost bosanskohercegovačkih tvrtki na europskom tržištu.
Prema procjenama gospodarstvenika, gubici se već mjere u milijunima maraka. Razlog je jednostavan – gotovo 90 posto robe koja putuje cestom iz Bosne i Hercegovine u Europsku uniju prolazi ovom rutom.
Službeni podaci dodatno potvrđuju koliko je to važno prometno čvorište. Samo u 2024. godini na starom graničnom prijelazu zabilježeno je sljedeće:
To iznosi gotovo pet milijuna putnika i stotine tisuća vozila godišnje, što jasno pokazuje koliko bi novi prijelaz značio za brži i učinkovitiji promet.
Neslužbene procjene pokazuju da su od 11. prosinca prošle godine do danas gospodarstvenici izgubili gotovo četiri milijuna KM upravo zbog činjenice da moderni granični prijelaz nije pušten u funkciju.
Trgovina između BiH i Hrvatske
Volumen trgovine između dviju zemalja pokazuje koliko je ova prometna veza važna. Prema podacima o hrvatskoj vanjskoj trgovini, u 2024. godini izvoz iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu iznosio je oko 2,69 milijardi eura, dok je uvoz iz BiH bio oko 1,19 milijardi eura.
Iako sav taj promet ne prolazi kroz gradski koridor, cestovne veze na ovoj granici predstavljaju jednu od najvažnijih trgovinskih ruta između dviju zemalja.
Spor u Upravnom odboru UNO BiH
Ključni razlog zašto novi granični prijelaz još uvijek nije otvoren leži u neslaganjima unutar Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje BiH.
Stručnjak u Upravnom odboru UIO kojeg je imenovala Federacija BIH, Zijad Krnjić, odbija glasati za izmjene Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta, što je formalni preduvjet za početak radova na novom prijelazu.
Krnjić inzistira da se prije toga riješi pitanje raspodjele prihoda od cestarina za autoceste i glavne ceste, kao i određivanje privremenih koeficijenata za raspodjelu sredstava za razdoblje od listopada do prosinca 2025. godine.
S druge strane, ministar financija iz SNSD-a i predsjednik Upravnog odbora UNO BIH odbija čak i staviti ovu točku dnevnog reda na razmatranje.
Rezultat je potpuna institucionalna blokada.
Spor vrijedan 73 milijuna KM
Dodatni sloj problema je pravni spor između entiteta. U srpnju 2025. Federacija BiH podnijela je tužbu protiv Republike Srpske i Upravnog odbora UNO-a BiH zbog raspodjele prihoda.
Prema tužbi koju je podnio savezni državni odvjetnik, Upravni odbor UIO-a nije ispunio svoju zakonski propisanu obvezu, iako je Odjel za makroekonomsku analizu dostavio sve potrebne izračune.
U dokumentu se navodi da je nedonošenje odluka prouzročilo izravnu financijsku štetu i dovelo do nepravednog bogaćenja Republike Srpske na štetu Federacije BiH.
Ukupna vrijednost potraživanja iznosi više od 73 milijuna KM.
Političke optužbe
Situaciju dodatno kompliciraju političke optužbe. Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić ranije je izjavio da aktualna Vlada Federacije nije imenovala Zijada Krnjića, već ga je zatekla na toj poziciji.
Krnjiću mandat istječe u rujnu ove godine i do tada, prema važećim propisima, ne može biti smijenjen.
Nikšić je u prosincu prošle godine izjavio da Krnjić, kako tvrdi, predstavlja politiku SDA, dodajući da je to pristup koji se može opisati kao “što gore, to bolje”.
Taoci političkih sporova
Dok se političke i institucionalne rasprave nastavljaju, stvarnost na terenu ostaje ista – kamioni čekaju u redovima, vozači gube sate na granici, a tvrtke trpe financijske gubitke.
Paradoks cijele situacije je da se dva problema – raspodjela prihoda i otvaranje graničnog prijelaza – tretiraju kao jedno pitanje, iako se spor oko raspodjele sredstava već vodi na sudu i imat će svoj pravni epilog.
Zato sve više poslovnih ljudi upozorava da je potrebno odvojiti političke sporove od pitanja koja izravno utječu na svakodnevni život građana i funkcioniranje gospodarstva.
Jer dok institucije biju svoje bitke, bh. gospodarstvo svakodnevno plaća cijenu – u milijunima maraka.
Najnovija mapa nezaposlenosti u Europi za 2026. godinu donosi jasnu liniju razgraničenja na Balkanu.
11. tra 2026.
Pročitaj više
Slovenija za obrtnike, Njemačka za medicinske sestre i tehničare, a Hrvatska za ugostiteljske radnike iz BiH.
11. tra 2026.
Pročitaj više
Hrvatski arhitekt i urbanist Nikola Bašić, zajedno sa suradnicima, predstavio je idejno rješenje budućeg vidikovca te širu prostornu i programsku studiju razvoja turističkih sadržaja na području Ramskog jezera, koja uključuje nekoliko lokacija i različite koncepte korištenja prostora.
10. tra 2026.
Pročitaj više
Prema analizi koju prenosi Klix.ba, cijene goriva u Europskoj uniji značajno su porasle, a razlike među državama su vrlo izražene – od najskupljih zapadnoeuropskih tržišta do znatno povoljnijih cijena na jugu i istoku Europe.
10. tra 2026.
Pročitaj više