Budžet institucija BiH za 2026. ponovo zaustavljen u Fiskalnom savjetu

Što trebate znati

• Ušli smo u drugi mjesec 2026. godine, a proračun institucija BIH nije na vidiku.
• Kašnjenja u usvajanju proračuna postala su redovita pojava u Bosni i Hercegovini.
• Ekonomisti kažu da čak i najbolji proračun usvojen prekasno gubi svoje značenje.

U praksi to znači da je privremeno financiranje, scenarij kojem svjedočimo svake godine, izvjesno, do daljnjeg, čak i 2026. godine.

Muhamed Hasanović, zamjenik ministra financija i trezora BiH, izjavio je da su na sjednici Fiskalnog vijeća BiH svi ostali članovi glasali za fiskalni okvir, dok su predstavnici iz Republike Srpske, uključujući ministra financija i trezora BiH Srđana Amidžića, odlučili da ga ne podrže, odnosno da ne glasaju.

„Dakle, ministar financija odbio je glasati za prijedlog čiji je službeni predlagatelj, a proračun za 2026. godinu ostaje blokiran zbog premještaja kadrova iz RS-a“, naveo je Hasanović.

Ucjena među partnerima

Sarajevski novinar Kenan Ćosić ističe da se apsolutno ekonomsko, razvojno pitanje godinama koristi za ucjenu između partnera u vlasti.

„Ucjenjivali su proračun s jednima i drugima i trećima, ovisno o tome tko je bio na poziciji preko Ministarstva financija ili famoznog Fiskalnog vijeća, što je pokazalo da je to puki protočni kotao stranačkih politika, a ne stručno tijelo koje bi, između ostalog, trebalo stvoriti fiskalni okvir s idejom ekonomskog razvoja. Međutim, godišnji cirkus omogućen je činjenicom da na razini BiH privremeno financiranje može trajati neograničeno, pa nikoga nije briga za plaću i sve što ide uz rad u državnoj službi, a posebno mislim na izabrane dužnosnike, odnosno donositelje odluka“, rekao je Ćosić za „Nezavisne novine“.

U tom pitanju, dodaje, problem je puno bolje riješen u entitetima, pa tako u Federaciji Bosne i Hercegovine privremeno financiranje može trajati jedan kvartal, a nitko od političara ne može si dopustiti igranje s proračunskim korisnicima, pa će se proračun usvajati već u prosincu za sljedeću proračunsku godinu ili najkasnije u siječnju ili veljači za tekuću.

Radnici institucija pate

„Posebno pitanje cirkusa u vezi s državnim proračunom je to što zaposlenici institucija trpe, čekajući usvajanje proračuna kako bi dobili povećanja plaća i iz tog razloga u potpunosti podržavam napore sindikata da se povećanje plaća odvoji od imovine odnosno nedostatka političke volje za usvajanje proračuna“, ističe Ćosić.

Ekonomist Igor Gavran ističe da je, nažalost, odgađanje donošenja proračuna postalo redovita pojava i bit ćemo iznenađeni samo ako se usvoji početkom godine.

Posljedice su, dodaje, negativne jer čak i najbolji proračun, ako se usvoji tek na kraju godine, gubi smisao i bilo kakvi dugoročni projekti i planovi ostaju neostvareni. I uglavnom, ističe Gavran, na kraju od izvornog prijedloga malo toga ostane i na kraju imamo samo neka povećanja plaća i eventualno druge kozmetičke promjene umjesto bitnih.

Ove godine će biti još gore.

„Ove godine možemo očekivati ​​da će sve biti još gore nego prethodne jer je izborna godina i proračun će se koristiti za privlačenje dodatnih glasova – s jedne strane glumeći državni patriotizam i tražeći povećanje proračuna na temelju kojeg se zna da neće dobiti podršku, a s druge strane, jednako će se pretvarati da brane nacionalno-entitetske interese blokirajući bilo kakva povećanja i tretirajući državne institucije kao nužno zlo koje je dovoljno da vegetira umjesto da se razvija i funkcionira“, kaže Gavran.

A rezultat će, dodao je, biti još kasnije usvajanje ili čak odgoda do sljedeće godine.

„Ključni razlog zašto se to događa jest taj što ne postoje mehanizmi odgovornosti ni posljedica, i dok se oni ne uspostave, tako će i ostati. Jedan od mogućih mehanizama za koji vjerujem da bi bio učinkovit jest zakonsko ograničenje da se odluka o privremenom financiranju može primijeniti samo jednom i najdulje tri mjeseca, nakon čega ili više nisu moguće nikakve isplate ili su dopuštene stroge sigurnosne, poput Granične policije i Oružanih snaga, pa ako političari više ne mogu koristiti službene automobile i putovati po svijetu – možda će na vrijeme usvojiti proračun.“ kaže Raven.

Neka moguća rješenja

Alternativno, dodaje, moglo bi se zakonski propisati da se, ako se proračun ne usvoji u određenom roku – parlament raspušta i raspisuju prijevremeni izbori.

„Treća opcija je blokiranje isplate prihoda onima koji o tome odlučuju: Predsjedništvu, Vijeću ministara i Parlamentu. U svakom slučaju, samo i isključivo ako političari osjete izravan utjecaj na vlastite prihode, promijenit će svoje ponašanje. U suprotnom, sve će ostati isto kao i prije“, ističe Gavran u izjavi za „Nezavisne novine“.

Već smo ušli u drugi mjesec 2026. godine, a proračun institucija i međunarodnih obveza BIH za tu godinu nije usvojen niti je na vidiku.

Nitko se tome ne čudi, s obzirom na to da je proračun za 2025. usvojen tek krajem te godine. Iako je zakon jasan i ima propisane rokove za donošenje zakona o proračunu, upravo oni koji donose zakonska rješenja – ti ga iznova i iznova krše.

Probijanje rokova

Pravila su detaljno propisana: Vijeće ministara dužno je najkasnije do 15. listopada tekuće godine dostaviti Predsjedništvu BiH Nacrt zakona o proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za narednu godinu.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine dužno je do 1. studenog tekuće godine podnijeti Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine Prijedlog zakona o proračunu za narednu godinu.

Parlamentarna skupština BiH trebala bi razmotriti Prijedlog zakona o proračunu koji je podnijelo Predsjedništvo BiH, te u skladu sa svojim poslovnikom usvojiti Zakon o proračunu do 31. prosinca tekuće godine.

Ako Parlamentarna skupština BiH ne usvoji zakon o proračunu prije početka fiskalne godine, financiranje je privremeno do stupanja na snagu tog zakona. Probijanje rokova, dakle, ponovno imamo na sceni.