⛅Vitez13°C·AQI: Dobar
BRUXELLES, BANJALUKA – Iako se posljednjih mjeseci često govorilo da je Bosna i Hercegovina u opasnosti da izgubi svoju šansu na europskom putu zbog nedostatka reformi, čini se da sada postoji stvarna i sigurna opasnost da će se to zapravo i dogoditi.
Kako smo saznali u neslužbenom razgovoru s visokopozicioniranim europskim diplomatom, raspoloženje u Bruxellesu prema Bosni i Hercegovini se ozbiljno mijenja, a prethodno shvaćanje da će se europski diplomati obvezati prema Bosni i Hercegovini zbog tragične nedavne povijesti više nije prisutno u mjeri u kojoj je to bilo prije.
Kako nam je rečeno, entuzijazam Bruxellesa za proširenje i simpatije prema BiH same po sebi ne mogu nadoknaditi potpuni izostanak reformskih koraka u BIH. Također nam je rečeno da će Delegacija EU u Sarajevu u narednim tjednima i mjesecima pokušati animirati javnost u BIH kako bi se proces pokrenuo, ali da Bruxelles jednostavno ne može obaviti posao umjesto BIH.
Naime, EU je pokrenula medijsku kampanju “Plan koji nas pokreće”, s ciljem da javnost u BIH, s jedne strane, vidi koliko je jaka veza zemlje s EU u raznim područjima, uključujući pomoć na europskom putu, a s druge strane, što se može izgubiti ako BIH zaostane.
„Kampanja ističe načine na koje reforme mogu osigurati opipljive koristi u svakodnevnom životu, poput boljih javnih usluga, učinkovitijih institucija, novih mogućnosti zapošljavanja, snažnijeg i dinamičnijeg gospodarstva. Građani bi mogli osjetiti ta poboljšanja, ali samo ako domaće vlasti Bosne i Hercegovine pravovremeno pristupe provedbi reformi“, navedeno je na stranici Delegacije EU prošli tjedan prilikom pokretanja ove kampanje.
Kampanja, kako je istaknuto, poziva građane, poslovnu zajednicu i druge aktere da se informiraju, prate napredak i vide kako reforme mogu pretvoriti planove u stvarne, vidljive rezultate.
Europski diplomat s kojim smo razgovarali rekao nam je da se EU promijenila nakon početka rata u Ukrajini i da se sada sve puno više nego prije gleda kroz sigurnosnu prizmu.
Naime, EU proces proširenja doživljava kao sigurnosno pitanje, a sve manje kao ideološko pitanje zaokruživanja političkih integracija na europskom kontinentu. To znači da EU sve više gleda na zemlje proširenja u kontekstu provedbe reformi, izgradnje državnih institucija, borbe protiv korupcije, jačanja ekonomske kohezije u Europi i širenja stabilnih tržišta te je sve manje spremna tolerirati nedostatak napretka.
Kako nam je rečeno, u Bruxellesu se već vode ozbiljne rasprave o tome što bi postizanje mira u Ukrajini značilo za proces proširenja, jer se već pretpostavlja da bi mirovni sporazum mogao sadržavati klauzulu o ubrzanom europskom putu Ukrajine.
Jedna skupina zemalja članica podržava ubrzani europski put Ukrajine, a druga skupina zemalja podržava ubrzani put zemalja Zapadnog Balkana.
Sada se postavlja pitanje kako će se te dvije vizije uklopiti. Međutim, problem za BIH je što nitko u Bruxellesu ne može dati dobar argument zašto bi BIH trebalo “gurati” na europski put kada domaći političari u BIH ne samo da ne provode reforme, već neki od njih aktivno potkopavaju europski put zemlje.
Problem je što građani Bosne i Hercegovine teško mogu osjetiti posljedice zaostajanja na europskom putu, ali kada ih osjete – moglo bi biti prekasno. Primjerice, teška situacija u vezi s “Koksarom” u Lukavcu povezana je s činjenicom da se godinama ništa nije poduzimalo u vezi s reformama potrebnim za prilagodbu novom mehanizmu trgovanja ugljikom (CBAM), koji povećava cijenu proizvodnje iz izvora koji emitiraju velike količine ovog plina. Godinama je EU upozoravala na posljedice, stavljala na raspolaganje velika sredstva i predlagala reforme koje bi Bosna i Hercegovina trebala provesti. Drugi primjer je transportna industrija Bosne i Hercegovine, koja se žali da vozači ne mogu obavljati svoj posao zbog primjene novih pravila na europskim granicama.
Ako Bosna i Hercegovina bude zaostajala na europskom putu, bit će sve više ovakvih primjera, što će značajno pogoršati situaciju u zemlji, ali će onda i rješavanje tih problema biti puno teže.
Federalni ministar zdravstva Nediljko Rimac potvrdio je kako su osigurana značajna financijska sredstva za izgradnju nove bolnice u Livnu, čime je napravljen važan iskorak u jačanju zdravstvenog sustava na području Federacija Bosne i Hercegovine.
11. tra 2026.
Pročitaj više
Istup zastupnika Sanela Kajana o slučaju murala u Mostaru otvorio je niz polemika u javnom prostoru. Kritičari upozoravaju da se pojedini aspekti ovog pitanja tumače jednostrano, bez uvažavanja složenog konteksta i osjetljivosti teme. U nastavku prenosimo njegovu objavu u cijelosti.
11. tra 2026.
Pročitaj više
Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić osvrnuo se na sve učestalije pokušaje reinterpretacije rata u Bosni i Hercegovini, upozoravajući na narative koji umanjuju ulogu domaćih boraca u obrani zemlje.
11. tra 2026.
Pročitaj više
Vlada Federacije BiH prihvatila je Inicijativu Federalnog ministarstva trgovine o privremenom ukidanju carine od deset posto na uvoz nafte i naftnih derivata iz trećih zemalja (izvan EU, zemalja CEFTA-e i zemalja s kojima Bosna i Hercegovina ima sporazume o posebnim odnosima, te zemalja kojima EU nije uvela sankcije) na razdoblje od 180 dana.
10. tra 2026.
Pročitaj više