BiH u vrhu po izvozu, na dnu po usklađenosti energetskih pravila EU

A razlog za takvu inicijativu nije mali. Električna energija već godinama predstavlja najvrjedniji izvozni proizvod Bosne i Hercegovine, a paradoks je da država koja izvozi struju u EU i dalje funkcionira s energetskim zakonodavstvom koje je tek djelomično usklađeno s europskim pravilima tržišta.

Na taj problem upozorio je potpredsjednik Asocijacije Vlatko Marinović gostujući u Dnevniku RTV Herceg-Bosne. Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina je u području energetike usklađena s pravnom stečevinom Europske unije tek oko 30 posto, što je najniža razina među svim državama kandidatkinjama za članstvo u EU.

Drugim riječima, zemlja koja ima ozbiljan hidroenergetski potencijal, termoenergetsku bazu i rastući sektor obnovljivih izvora još uvijek nema zakonodavni okvir koji bi omogućio potpuno funkcioniranje modernog tržišta električne energije.

Marinović smatra da bi ključni prvi korak bio usvajanje državnog Zakona o regulatoru električne energije, prijenosu i tržištu električne energije. Takav zakon predstavljao bi temelj za stvaranje jedinstvenog regulatornog okvira na razini države, ali i preduvjet za formiranje burze električne energije u BiH.

Uspostava burze bila bi važan institucionalni iskorak jer bi omogućila transparentnije formiranje cijena električne energije, povećala likvidnost tržišta i otvorila put za integraciju Bosne i Hercegovine u zajedničko europsko tržište električne energije.

Međutim, vrijeme za takve reforme sve je kraće. Marinović upozorava i na učinke CBAM-a (Carbon Border Adjustment Mechanism), mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama EU koji je počeo djelovati 1. siječnja 2026. godine.

CBAM je zamišljen kao instrument kojim Europska unija štiti vlastitu industriju od uvoza proizvoda proizvedenih uz visoke emisije CO₂. Za zemlje poput Bosne i Hercegovine, čiji elektroenergetski sektor i dalje velikim dijelom počiva na termoelektranama na ugljen, to može značiti dodatne troškove prilikom izvoza električne energije na tržište EU.

Ako domaće zakonodavstvo i energetska politika ne budu ubrzano usklađeni s europskim klimatskim i tržišnim pravilima, CBAM bi mogao postati ozbiljan udarac ne samo za elektroenergetski sektor nego i za šire gospodarstvo, koje u velikoj mjeri ovisi o konkurentnoj cijeni električne energije.

Zbog toga osnivanje Asocijacije za pravo energetike BiH dolazi u trenutku kada energetska politika više nije samo pitanje infrastrukture i proizvodnje, nego sve više pitanje pravnog, regulatornog i geopolitičkog pozicioniranja zemlje unutar europskog energetskog prostora.