
U Sarajevu je održana osnivačka skupština Asocijacije za pravo energetike Bosne i Hercegovine, strukovne organizacije koja želi okupiti pravnike, regulatorne stručnjake i energetske kompanije oko jednog prilično ambicioznog cilja: pokušati dovesti energetski sektor BiH u stanje koje barem približno nalikuje europskom tržištu.
A razlog za takvu inicijativu nije mali. Električna energija već godinama predstavlja najvrjedniji izvozni proizvod Bosne i Hercegovine, a paradoks je da država koja izvozi struju u EU i dalje funkcionira s energetskim zakonodavstvom koje je tek djelomično usklađeno s europskim pravilima tržišta.
Na taj problem upozorio je potpredsjednik Asocijacije Vlatko Marinović gostujući u Dnevniku RTV Herceg-Bosne. Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina je u području energetike usklađena s pravnom stečevinom Europske unije tek oko 30 posto, što je najniža razina među svim državama kandidatkinjama za članstvo u EU.
Drugim riječima, zemlja koja ima ozbiljan hidroenergetski potencijal, termoenergetsku bazu i rastući sektor obnovljivih izvora još uvijek nema zakonodavni okvir koji bi omogućio potpuno funkcioniranje modernog tržišta električne energije.
Marinović smatra da bi ključni prvi korak bio usvajanje državnog Zakona o regulatoru električne energije, prijenosu i tržištu električne energije. Takav zakon predstavljao bi temelj za stvaranje jedinstvenog regulatornog okvira na razini države, ali i preduvjet za formiranje burze električne energije u BiH.
Uspostava burze bila bi važan institucionalni iskorak jer bi omogućila transparentnije formiranje cijena električne energije, povećala likvidnost tržišta i otvorila put za integraciju Bosne i Hercegovine u zajedničko europsko tržište električne energije.
Međutim, vrijeme za takve reforme sve je kraće. Marinović upozorava i na učinke CBAM-a (Carbon Border Adjustment Mechanism), mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama EU koji je počeo djelovati 1. siječnja 2026. godine.
CBAM je zamišljen kao instrument kojim Europska unija štiti vlastitu industriju od uvoza proizvoda proizvedenih uz visoke emisije CO₂. Za zemlje poput Bosne i Hercegovine, čiji elektroenergetski sektor i dalje velikim dijelom počiva na termoelektranama na ugljen, to može značiti dodatne troškove prilikom izvoza električne energije na tržište EU.
Ako domaće zakonodavstvo i energetska politika ne budu ubrzano usklađeni s europskim klimatskim i tržišnim pravilima, CBAM bi mogao postati ozbiljan udarac ne samo za elektroenergetski sektor nego i za šire gospodarstvo, koje u velikoj mjeri ovisi o konkurentnoj cijeni električne energije.
Zbog toga osnivanje Asocijacije za pravo energetike BiH dolazi u trenutku kada energetska politika više nije samo pitanje infrastrukture i proizvodnje, nego sve više pitanje pravnog, regulatornog i geopolitičkog pozicioniranja zemlje unutar europskog energetskog prostora.

Sparkasse Bank BiH je među prve tri banke koje su dio sustava instant plaćanja, koji je Centralna banka Bosne i Hercegovine pokrenula jučer.
21. srp 2026.
Pročitaj više
Kupnja vlastitog stana za mnoge je postala jedan od najvećih životnih izazova. Cijene nekretnina posljednjih su godina snažno rasle i u Bosni i Hercegovini i u zemljama u kojima živi velik broj građana BiH, poput Njemačke i Austrije. Na prvi pogled čini se da su stanovi u inozemstvu nedostižno skupi, no kada se usporede plaće i kupovna moć, razlika više nije tako jednostavna.
17. srp 2026.
Pročitaj više
Na ovotjednom trgovanju na Sarajevskoj burzi ostvaren je ukupan promet od 1.632.280,42 KM, a kroz 45 transakcija prometovano je ukupno 15.408 vrijednosnih papira.
17. srp 2026.
Pročitaj više
Vlada Federacije BiH usvojila je izmjene i dopune Zakona o financijskoj konsolidaciji gospodarskih društava, objavio je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.
16. srp 2026.
Pročitaj više