Aviokompanije najavile porast cijena karata zbog rata na Bliskom istoku

Kako sukob ulazi u četvrti tjedan, čelnici kompanija upozoravaju na ozbiljne posljedice – od rasta cijena nafte do poremećaja u ključnim zračnim lukama u Zaljevu, što bi moglo dovesti i do pada globalne potražnje za letovima.

Putnici širom svijeta već u narednim mjesecima mogu očekivati znatno skuplje avionske karte. Cijena mlaznog goriva, koje čini oko trećine troškova aviokompanija, udvostručila se otkako su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli napade na Iran.

Iako mnoge kompanije koriste mehanizme zaštite od naglih promjena cijena nafte, direktori upozoravaju da će ožujski skok prisiliti na povećanje cijena karata, piše Financial Times.

Glavni izvršni direktor kompanije EasyJet, Kenton Jarvis, istaknuo je da je riječ o udarcu jačem čak i od onog nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine.

Panika među investitorima

Zabrinutost investitora već je vidljiva na tržištu – vrijednost 20 najvećih aviokompanija pala je za oko 53 milijarde dolara od početka sukoba. Dodatno, investitori sve više ulažu u pad dionica, a među najpogođenijima su Wizz Air i EasyJet.

Kriza dolazi u trenutku kada se industrija tek počela oporavljati od pandemije, tijekom koje su neke kompanije bilježile rekordne profite. Ipak, sada se postavlja pitanje koliko će putnici moći podnijeti nova poskupljenja.

Direktor Lufthanse, Carsten Spohr, upozorio je da kompanije nemaju prostora da same apsorbiraju rast troškova.

Najveći udar trpe aviokompanije na Bliskom istoku. Državni giganti poput Emirates, Etihad Airways i Qatar Airways već su bili prisiljeni značajno smanjiti broj letova zbog zatvorenog zračnog prostora i pada turizma.

Čelnik IATA, Willie Walsh, ocijenio je da kriza podsjeća na pad potražnje nakon Napadi 11. rujna, iako je ipak manjih razmjera od pandemijske.

Stručnjaci upozoravaju da bi nacionalni prijevoznici u Zaljevu mogli trebati financijsku pomoć država kako bi preživjeli ovu krizu.

Poremećaji se šire i na teretni promet

Problemi nisu zaobišli ni teretni aviopromet. Zbog poremećaja u pomorskom transportu, roba se sve više preusmjerava na avione, što dodatno opterećuje aerodrome. Tako se, primjerice, dio tereta iz Ženeva transportuje cestom do Pariza zbog popunjenih letova.

Ipak, unatoč trenutnim gubicima, pojedini čelnici industrije vjeruju u brz oporavak nakon eventualnog primirja. Kako ističe Jarvis, pad vrijednosti dionica mogao bi biti kratkotrajan, uz očekivanje stabilizacije čim se sukob smiri.

Situacija ostaje neizvjesna, a dalji razvoj događaja na Bliskom istoku imat će ključnu ulogu u određivanju budućnosti globalne avioindustrije.

Izvor: radiosarajevo.ba