Oko 50 jedinica lokalne samouprave diljem Bosne i Hercegovine udružilo se u masovnu inicijativu za uvođenje komunalnih pristojbi na objekte igara na sreću. Bez obzira na političke podjele, općine i gradovi u ovim mjerama vide ključan izvor prihoda za lokalne proračune, dok se iznosi pristojbi u prosjeku kreću oko 20.000 KM godišnje po pojedinačnom objektu.
Službeni rok do kojeg su sve kladionice morale prijaviti svoje poslovne prostore i podmiriti ovu zakonsku obvezu upravo je istekao. Prema pisanju Oslobođenja, tvrtke koje su ignorirale ovaj rok suočavaju se s rigoroznim kaznama. One iznose od 5.000 do 10.000 KM za pravne osobe, uz dodatnih 1.000 do 2.000 KM kazne za odgovorne osobe u poduzećima.
Pobjeda građana nad kladioničarskim lobijem
Pokretač ove masovne akcije je Selmir Mujagić, podnositelj građanske inicijative za suzbijanje klađenja i uvođenje pristojbi. Ističe kako ovo više nije samo pravna teorija, već konkretna praksa na terenu.
"Ovo nije teorija, ovo nije najava, ovo je naplata. Deseci milijuna maraka uskoro se slijevaju u lokalne proračune. A to je tek početak“, najavljuje Mujagić.
U rad je puštena i specijalizirana internetska stranica taksenakocku.org, na kojoj se u stvarnom vremenu ažuriraju podaci o statusu inicijative po lokalnim zajednicama.
Gdje se sve uvode nove pristojbe?
Prema službenim podacima, inicijativa je do sada uspješno usvojena u sljedećim općinama i gradovima:
Banovići, Bihać, Bijeljina, Bileća, Bosanska Krupa, Breza, Bužim, Derventa, Donji Vakuf, Gradačac, Gradiška, Hadžići, Ilidža, Ilijaš, Istočno Novo Sarajevo, Kakanj, Kalesija, Ključ, Konjic, Laktaši, Lukavac, Sanski Most, Srebrenik, Trebinje, Tuzla, Velika Kladuša, Visoko, Zavidovići, Zenica i Živinice.
Istovremeno, inicijativa je službeno predana i njezina se provedba prati u ovim sredinama:
Banja Luka, Bugojno, Cazin, Čelić, Gornji Vakuf-Uskoplje, Gračanica, Kiseljak, Kladanj, Kozarskoj Dubici, Maglaj, Mostar, Novi Grad Sarajevo, Novi Travnik, Prijedor, Stolac, Travnik, Vareš i Vogošća.
"Evo gdje smo stigli. Iza svake oznake stoji sjednica, glasanje, otpor lobija i pobjeda građana. Bihać je prvi probio led. Dobio je sudski spor. Već je naplatio gotovo milijun maraka, a 12 kladionica napustilo je grad. Uspjeh je ostvaren u 48 općina. Bez ijedne stranke, bez ijednog političara na čelu, bez ijedne građanske marke iz proračuna i bez medijske mašinerije. Samo građani koji su rekli dosta, vijećnici koji su imali hrabrosti i načelnici koji su poslušali narod umjesto lobija“, objašnjava Mujagić pozadinu procesa.
Pravni rat u Bihaću: Milijunski prihodi unatoč otporuGrad Bihać bio je predvodnik ovog procesa, vodeći dugotrajne i komplicirane sudske postupke protiv čak šest kladioničarskih tvrtki. Svi pokušaji priređivača igara na sreću da sruše odluku Gradskog vijeća – od Kantonalnog preko Vrhovnog suda FBiH, pa sve do Konkurencijskog vijeća BiH – pravno su propali.Gradonačelnik Bihaća, Elvedin Sedić, potvrdio je da se grad sada priprema za završnu pravnu bitku pred Ustavnim sudom BiH. Naglašava kako lokalna zajednica u svakom slučaju profitira.
"Čak i ako odluka Gradskog vijeća bude proglašena neustavnom, takva se odluka ne može primjenjivati retroaktivno. To znači da će kladionice Gradu morati platiti obveze za pune dvije godine, koliko je odluka na snazi“, jasan je gradonačelnik Sedić.
Savez općina i gradova FBiH priprema pravnu podršku
Važnu ulogu u cijelom procesu preuzima i Savez općina i gradova FBiH, koji okuplja 80 jedinica lokalne samouprave i zastupa njihove izravne ekonomske interese na višim razinama vlasti. Budući da su načelnici i gradonačelnici na prvoj liniji kontakta s građanima, u Savezu prepoznaju nužnost institucionalne podrške.Halko Basarić, viši suradnik za financije u Savezu općina i gradova FBiH, ranije je potvrdio spremnost za pravno uobličavanje ove prakse.
"Interesi lokalnih jedinica u najvećem broju slučajeva su isti, te će Savez putem svojih tijela pružiti potporu ovim inicijativama. Nastojat ćemo pomoći jedinicama lokalne samouprave kroz dijeljenje dobrih praksi i međusobnu razmjenu iskustava. U idućem razdoblju radna tijela Saveza i rukovodstvo obavit će konzultacije u tom pogledu te predložiti odgovarajuća pravna rješenja kojima će se izaći u susret općinama i gradovima kada je riječ o komunalnoj pristojbi“, izjavio je Basarić.
Službeni datum ovog koordinacijskog sastanka u Savezu općina i gradova FBiH još uvijek nije fiksno utvrđen.
