
Prema Dodikovim tvrdnjama, relativiziranje djelovanja jeruzalemskog muftije Amina al-Husseina i uloge 13. SS Handžar divizije pokušava se prikazati kao politički ili povijesni pragmatizam, što je ocijenjeno neprihvatljivim.
Milorad Dodik reagirao je na izjave koje se odnose na tumačenje uloge jeruzalemskog muftije Amina al-Husseina i 13. SS Handžar divizije, ocijenivši kako pokušaji relativizacije tih povijesnih događaja predstavljaju, kako je naveo, opasnu reviziju povijesti s političkom pozadinom.
Dodik je u objavi naveo kako se takve interpretacije, prema njegovim riječima, pojavljuju u dijelu sarajevske intelektualne i medijske scene, spominjući stavove profesora Šaćira Filandre, kao i podršku pojedinih medija i političkih krugova u Sarajevu.
Prema Dodikovim tvrdnjama, relativiziranje djelovanja jeruzalemskog muftije Amina
-Husseina i uloge 13. SS Handžar divizije pokušava se prikazati kao politički ili povijesni pragmatizam, što je ocijenjeno neprihvatljivim.
“Relativizacija djelovanja jeruzalemskog muftije Amina al-Husseina i pokušaji da se uloga 13. SS Handžar divizije prikaže kao politički ili povijesni pragmatizam predstavljaju opasnu reviziju povijesti s jasnom političkom agendom danas”, naveo je Dodik.
Govoreći o ratnim zločinima, Dodik je ustvrdio kako je Handžar divizija, prema njegovim riječima, ostavila težak trag nad srpskim civilima u istočnoj Bosni, Posavini i Semberiji, te da su iza nje, kako je naveo, ostala spaljena sela, ubijeni civili i progoni stanovništva.
U objavi je poručio kako pokušaji relativizacije tih događaja, prema njegovom stavu, predstavljaju ideološki pokušaj opravdavanja mržnje prema Srbima te da Republika Srpska, kako je naveo, ima ulogu zaštite od takvih
procesa.
“Republika Srpska je nastala i opstaje kao politički okvir koji štiti srpski narod od pokušaja revizije povijesti i političkog poništavanja”, naveo je Dodik.
Dodao je kako, prema njegovim riječima, promicanje uloge Husseina, relativizacija ustaštva i nacizma u Bosni i Hercegovini nameću obvezu očuvanja, kako je naveo, vrijednosti antifašizma i sjećanja na žrtve.

Nakon što je potvrđena informacija da Središnja izborna komisija Bosne i Hercegovine nije verificirala prijavu političke stranke Snaga naroda, oglasio se i čelnik stranke Ramo Isak.
30. svi 2026.
Pročitaj više
Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine, na svojoj 33. sjednici održanoj u petak, 29. svibnja, nije ovjerilo prijavu Naše stranke, SDS-a, Narodne snage i BPS-a.
29. svi 2026.
Pročitaj više
Sjednica Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine (SIP BiH), održana 29. svibnja 2026. godine, na kojoj su ovjerene prijave za predstojeće Opće izbore u listopadu, ponovno je na površinu izvukla stare političke i ideološke nesuglasice. Iako je primarni zadatak povjerenstva bio tehnička provjera dokumentacije 77 registriranih stranaka, rasprava se brzo pretvorila u raspravu o povijesnim i političkim simbolima u BiH. Glavna točka sporenja, uz status SNSD-a, bio je i naziv Hrvatske stranke prava BiH Herceg-Bosne.
29. svi 2026.
Pročitaj više
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović poručio je nakon sjednice stranačkog Predsjedništva kako je Ured visokog predstavnika (OHR) davno trebao završiti svoju ulogu u BiH te predložio njegovo izmještanje u Bruxelles. Čović se uoči predizborne kampanje osvrnuo i na redefiniranje odnosa s Bošnjacima, ali i na optužbe političkih suparnika, poručivši da se HDZ BiH neće vraćati u „blato prošlosti“.
29. svi 2026.
Pročitaj više