U narednim danima trebao bi biti izrađen hodogram kojim će se odrediti faze zbrinjavanja zaposlenih, uključujući i postupak utvrđivanja tehnološkog viška. Lakić je rekao da bi radnicima trebala biti omogućena prekvalifikacija i dokvalifikacija, a dio sredstava mogao bi biti iskorišten i za one koji žele pokrenuti vlastiti posao.
Prema njegovim riječima, odluka o zatvaranju RMU Zenica donesena je nakon analize stanja u rudarskom sektoru. Rudnik se još sredinom 2023. godine nalazio u vrlo teškoj situaciji, dok su dokumenti iz 2009. godine već ukazivali na mogućnost njegova gašenja. Za zbrinjavanje rudara BiH je od Svjetske banke osigurala Projekt pravedne tranzicije, koji će se provoditi tijekom sljedećih pet godina.
Lakić je pritom naglasio da zatvaranje zeničkog rudnika ne znači zatvaranje drugih rudnika u Federaciji BiH. Preostali rudnici trebaju povećati proizvodnju kako bi osigurali dovoljne količine ugljena za termoelektrane u Tuzli i Kaknju. Vlada Federacije BiH u protekle tri i pol godine u rudarski sektor uložila je 212 milijuna KM za nabavu opreme, a ulaganja će biti nastavljena i tijekom 2027. godine.
Jedan od sljedećih koraka bit će izvlačenje opreme iz RMU Zenica i njezino prebacivanje u Rudnik Kreka u Tuzli. Prema najavama ministra, ta bi oprema trebala omogućiti povećanje proizvodnje u Kreki za između 50 i 60 posto.
Predsjednik Sindikata RMU Zenica Nedžad Duraković i predstavnik rudara Alija Oruč izrazili su zadovoljstvo početkom praktične provedbe Projekta pravedne tranzicije. Oruč je podsjetio da rudarima radni staž nije uplaćivan od 2009. godine te istaknuo očekivanje da će kroz projekt biti riješena njihova prava i egzistencijalna pitanja. Sudionici sastanka ocijenili su da bi iskustvo zeničkog rudnika moglo poslužiti kao primjer za pronalaženje sustavnih rješenja i u drugim rudnicima u Federaciji BiH.