Zeničani protiv otvaranja spalionice: ne želimo postati odlagalište otpada

Sličan projekt isti vlasnici namjeravaju realizirati i u Zvorniku, gdje je procedura za dobivanje dozvola već pokrenuta. Kada je riječ o Zenici, procedura za spalionicu kapaciteta 400.000 tona godišnje još nije službeno pokrenuta, ali je pokrenuta građanska inicijativa protiv takvog projekta.

„Plan upravljanja otpadom jedan je od najvažnijih strateških dokumenata u području zaštite okoliša u Federaciji BiH. Smatrali smo važnim ukazati na njegove nedostatke i potaknuti institucije Zeničko-dobojskog kantona, ali i druge subjekte u Federaciji, da se aktivno uključe u javnu raspravu“, istaknuo je za „Avaz“ predsjednik Udruženja „Eko forum“ i dekan Politehničkog fakulteta u Zenici, Samir Lemeš.

Novo zlo

Govoreći o eventualnoj izgradnji spalionice otpada u Zenici, Lemeš naglašava da bi takav projekt bio neprihvatljiv iz više razloga.

„Prvo, Zenica ne želi zamijeniti jednu prljavu tehnologiju drugom. Nakon najavljenog gašenja metalurške proizvodnje, ne želimo da umjesto toga dobijemo novu zagađujuću industriju“, kaže on.

Drugi problem je specifičan geografski položaj grada, jer se Zenica nalazi u kotlini koja ima nepovoljne meteorološke uvjete za raspršivanje zagađenja, pa svaki novi izvor zagađenja predstavlja ozbiljan rizik za kvalitetu zraka. Treći razlog odnosi se na količine otpada koje se generiraju u Zenici i okolnim gradovima. „Te količine su nedovoljne da bi takvo postrojenje bilo isplativo, što znači da bi se otpad morao uvoziti. Za nas je potpuno neprihvatljivo da Zenica postane odlagalište otpada iz drugih zemalja ili regija“, ističe on.

Tretiranje otpada

Poseban problem, prema njegovim riječima, predstavlja način na koji se u strateškim dokumentima tretira otpad.

„U europskim direktivama jasno je definirana hijerarhija upravljanja otpadom. Prije spaljivanja ili odlaganja na deponije potrebno je povećati reciklažu, ponovnu upotrebu materijala i smanjiti količinu otpada koja se proizvodi“, objašnjava Lemeš.

On upozorava da dokument ne sadrži planove za uvođenje depozitnog sustava za ambalažu niti za zabranu određenih vrsta ambalaže, što su osnovni koraci za smanjenje količine otpada, te da se stječe dojam kako se, umjesto smanjenja otpada, ide ka tome da ga bude što više kako bi se spaljivao.

Ni moderna filtracija nije rješenje

„Čak i kada se ugradi najmodernija tehnologija filtriranja, ostaju velike količine pepela i šljake s kojima se mora dalje upravljati. Na taj način jedan problem samo zamjenjujemo drugim, što dugoročno ne donosi rješenje“, kazao je Lemeš za „Avaz“.

Spalionice u tri grada

U međuvremenu je Federalno ministarstvo okoliša i turizma uputilo na javnu raspravu Plan upravljanja otpadom Federacije BiH za razdoblje od 2026. do 2030. godine. U tom dokumentu, kako ističe Lemeš, planirana je izgradnja triju spalionica otpada – u Sarajevu, Mostaru i Bihaću.