Kako je maglajski milijunski biznismen i političar Nesib Serhatlić završio na sjednici Vlade ZDK kao kandidat za socijalnu pomoć? Milijunski hotel, ali nema za doprinose?
Višemilijunski investitor u izgradnju apartmana i hotela, Nesib Serhatlić iz Maglaja, predložen je za socijalnu skrb prema dnevnom redu sjednice Vlade Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) 7. kolovoza, otkriva Fokus
Serhatlić: Moj redatelj je to poslao bez da me pitao
Godinu dana kasnije, našao se na spomenutoj točki dnevnog reda na sjednici Vlade ZDK-a koju je vodio Pivić. A ta točka je glasila: „Prijedlog zaključka o odobravanju sredstava, kao pomoći Zeničko-dobojskog kantona za socijalno zbrinjavanje Serhatlić Nesiba, bivšeg zaposlenika „Primus“ doo Maglaj, za konsolidaciju njegovog radnog staža“.
Budući da javnost nije bila obaviještena o ishodu ove točke dnevnog reda, Fokus je istražio cijeli slučaj: Kako je moguće da višemilijunski investitor uopće bude predložen za socijalnu skrb?
"Moj direktor ga je poslao, a da me nije pitao o tome. Nije me čak ni obavijestio. Potpisao je u moje ime. Čim sam saznao za to, odmah sam napisao novi zahtjev. Uklonjen je, što znači da odustajem od njega i da je to bila greška“, objasnio je Serhatlić za Focus.
Inače, Nesib Serhatlić je vijećnik PDA u Općinskom vijeću Maglaj i kandidat Koalicije "Pokret" za Skupštinu ZDK na sljedećim parlamentarnim izborima, koji će se održati 4. listopada u Bosni i Hercegovini.
Ministar Antonio Šimunović: Zatraženo je 8.130 KM za neplaćene doprinose
Međutim, dok Serhatlić prebacuje odgovornost na svoje suradnike, nadležni kantonalni ministar navodi da nije odgovoran za činjenicu da je zahtjev iz Maglaja predočen članovima Vlade ZDK-a.
Ministar rada, socijalne politike i izbjeglica Kantona ZDK Antonio Šimunović kaže da nije prisustvovao sjednici na kojoj se trebao razmatrati zahtjev za socijalno zbrinjavanje bh. poduzetnika iz Maglaja, jer je, kaže, u to vrijeme bio na godišnjem odmoru.
„Predmetni zahtjev je imenovana osoba (g. Nesib Serhatlić) podnijela nadležnom Ministarstvu rada, socijalne politike i izbjeglica, u skladu sa standardnim procedurama i Programom utroška sredstava koji je usvojila Vlada Kantona ZDK.
"Zahtjev je prošao procedure kao formalno-pravno ispravan i, kao i brojni drugi materijali ove vrste, uvršten je u materijale za sjednicu Vlade“, naveo je ministar u svom odgovoru Fokusu.
Ministar Šimunović precizira da Serhatlićev zahtjev iz kantonalnog proračuna traži iznos od 8.130 KM za neplaćene doprinose za mirovinsko i invalidsko osiguranje od početka 2005. do kraja 2010. godine radi stjecanja prava na mirovinu.
„S obzirom na činjenicu da sam bio na godišnjem odmoru, funkciju izvjestitelja ispred Ministarstva trebala je obavljati moja ovlaštena zamjena (tajnica). Budući da su se u međuvremenu pojavile dodatne okolnosti i utvrđeno je da se predmet ne smije ići u daljnji postupak iz moralnih i širih društvenih razloga, telefonom smo komunicirali da se stručna služba Vlade ZDK skine s dnevnog reda“, naveo je Šimunović.
Dodao je sljedeće: „U trenucima kada govorimo o osobama koje su poznati privatni poduzetnici, socijalne naknade ove vrste gube svoju osnovnu svrhu, koja je prvenstveno namijenjena socijalno ugroženim radnicima“.
Bio je direktor tvrtke Primus, a sada tvrtke Alu Wood, koja je izgradila hotel
Inače, Nesib Serhatlić bio je direktor i vlasnik tvrtke Primus, koju je prošle godine zastupao u stečajnom postupku pred Općinskim sudom u Zenici.
Početkom studenog 2025. godine stečaj je okončan zatvaranjem tvrtke, pet mjeseci nakon što je hotel otvoren u Maglaju. Iza izgradnje hotela stoji tvrtka Alu Wood Inžinjering, koja se nalazi na istoj adresi u Maglaju kao i ugašeni Primus. Nesib Serhatlić sada je direktor Alu Wood Inžinjeringa. Kaže da ne zna koliko je dugova ostalo iza likvidiranog Primusa.
U odluci Suda u Zenici navodi se da priznata potraživanja u stečajnom postupku iznose gotovo šest milijuna maraka.
Zahtjev za plaćanje dugova privatne tvrtke javnim novcem otkriva još jedan problem, ističe Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH.
„U ovakvim slučajevima zanimljivo je da nadležne institucije ne vode računa o naplati svojih potraživanja, a sigurno je da bi privatnik na njihovom mjestu bio puno odgovorniji za ono što trebaju naplatiti“, kaže Ožegović za Fokus.
