Glavni izazovi za Bosnu i Hercegovinu
visok udio energije iz ugljena
porast izvoznih cijena
smanjena konkurentnost
pad prihoda elektroprivredne tvrtke
ovisnost o tržištu EU
Smanjena konkurentnost BiH
Kako je istaknuto u nedavno objavljenom tromjesečnom izvješću Energetske zajednice, zbog značajnog udjela električne energije proizvedene iz fosilnih goriva, prvenstveno ugljena, ukupna cijena po megavatu izvezene energije znatno je porasla. Kako je naglašeno, cijena po megavat-satu energije proizvedene u BiH koja se izvozi u EU iznosi 86,5 eura, što značajno smanjuje konkurentnost zemlje, najvećeg izvoznika električne energije iz Zapadnog Balkana u EU.
Prema tablicama objavljenim u izvješću, upravo je Bosna i Hercegovina najteže pogođena novim europskim mjerama. Ukupni indeks za BiH iznosi 1,14, iza BiH je Srbija s indeksom od približno jedan, a slijede Ukrajina i Crna Gora koje imaju indeks od oko 0,9.
Najveći korisnik novog sustava u EU, prema izvješću, je Albanija, čija proizvodnja električne energije isključivo dolazi iz obnovljivih izvora, prvenstveno hidroenergije, zbog čega ta zemlja plaća nula eura poreza na energiju dobivenu iz ugljena.
Albanija je imala koristi
Usput, kada je riječ o Albaniji, izvješće je ukazalo na sumnjive prakse, iako nitko nije izravno optužen za moguće nepravilnosti. Naime, istaknuto je da je izvoz električne energije iz Albanije u Grčku znatno porastao, dok se uobičajeni protok električne energije kroz Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu prema Hrvatskoj i Italiji nije promijenio. Neizravno se ukazuje na moguće zlouporabe CBAM sustava na način da se prljava energija zemalja sa značajnim udjelom ugljika u izvozu "čisti" "miješanjem" energije iz različitih izvora putem distribucijske mreže.
„Ovo odstupanje smanjuje predvidljivost prekograničnih tokova za operatore prijenosnih sustava (TSO) i povećava rizik neplaniranih ili kružnih tokova. Također može dovesti do manje učinkovitog korištenja prijenosnog kapaciteta i dodatnih izazova u održavanju ravnoteže i sigurnosti sustava. Ako se nastavi, ovi učinci mogli bi povećati troškove rada sustava i, u konačnici, odraziti se kroz više mrežne tarife i u državama članicama EU i u ugovornim stranama na zapadnom Balkanu“, naglašeno je.
Iako je BIH, kako je navedeno, značajno povećala proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora za dodatnih 0,64 teravat-sata, to nije bilo dovoljno da se kompenziraju problemi uzrokovani primjenom CBAM-a.
Radi pojašnjenja, EU već nekoliko godina najavljuje da će se ovaj sustav početi koristiti, a prije tri godine službeno je počeo s radom, s tim da su evidencije za naplatu počele od početka godine. Od veljače sljedeće godine počinje prikupljanje certifikata za ovogodišnje proizvode, s tim da se uvoznici u EU već suočavaju s povećanim troškovima.
Energija proizvedena iz ugljena zajedno
Luka Petrović, generalni direktor "Elektroprivrede Srpske", upozorava da će cijene izvoza električne energije nastaviti rasti ako se uskoro ne poduzmu odgovarajuće mjere.
„Suština je u tome da električna energija proizvedena iz ugljena nosi visok trošak ugljika, koji se sada ugrađuje u cijenu prilikom izvoza u EU. Posljedično, kupci na regionalnim burzama, poput srbijanske burze električne energije, već nude niže cijene. U prvom kvartalu zabilježeno je da su cijene bile približno 28 eura po megavat-satu niže u odnosu na razdoblje prije primjene ovog mehanizma, upravo zbog očekivanih dodatnih troškova emisija prilikom izvoza u EU. To izravno smanjuje izvozni potencijal i prihode elektroprivrednih tvrtki, posebno onih koje se oslanjaju na proizvodnju iz termoelektrana. U određenim slučajevima, izvozne cijene mogu pasti ispod cijena po kojima se električna energija prodaje domaćem gospodarstvu, a koje su oko 75 eura po megavat-satu“, rekao je za „Nezavisne“.
Prema njegovom mišljenju, strukturno rješenje podrazumijeva donošenje ključnih zakona na razini BiH, prije svega zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije, što je u procesu već godinama. To bi, kako kaže, omogućilo formiranje domaće burze električne energije i veći dio energije mogao bi se plasirati unutar BiH, umjesto da se izvozi pod nepovoljnim uvjetima.
Povećanje udjela zelene energije
Petrović ističe da je dugoročno rješenje što veći udio zelene energije u proizvodnoj mreži.
„EU očekuje potpunu dekarbonizaciju do 2050. godine, uključujući i gašenje termoelektrana. Do tada će njihov rad ostati važan za stabilnost sustava, ali uz povećanje troškova proizvodnje zbog naknada za emisije. Stoga će cijena električne energije rasti kako se ti mehanizmi budu u potpunosti provodili. Ključni odgovor je ubrzano ulaganje u obnovljive izvore energije, poput solarnih i vjetroelektrana, kako bi se smanjila ovisnost o ugljenu, očuvala energetska stabilnost i dugoročno osigurala energetska neovisnost“, rekao je, uz napomenu da ERS i Vlada RS-a ulažu značajne napore da se to dogodi.
Petrović također ukazuje na još jedan važan segment, a to je formiranje tijela u BiH koje bi obavljalo ulogu oporezivanja energije proizvedene iz fosilnih goriva. Tada bi svi porezi ostali u Bosni i Hercegovini, a novac bi se mogao usmjeriti u razvojne projekte.
Dobra vijest za Bosnu i Hercegovinu je da su zbog velike količine energije koja se transportira kroz njezinu distribucijsku mrežu, prihodi od tranzita porasli.
