Čelnici država članica NATO-a na završetku dvodnevnog samita u Ankari usvojili su zajedničku deklaraciju u šest točaka kojom su potvrdili predanost kolektivnoj obrani, povećanju obrambenih izdvajanja te nastavku potpore Ukrajini.
U prvoj točki deklaracije ponovno je potvrđena predanost članku 5. Washingtonskog ugovora, prema kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na cijeli Savez. Naglašeno je kako jedinstvo, solidarnost i kolektivna snaga ostaju temelj sigurnosti država članica.
Saveznici su u deklaraciji istaknuli da Rusiju i dalje smatraju najvećom dugoročnom prijetnjom euroatlantskoj sigurnosti. Najavljena su nova ulaganja u obranu, uključujući više od 50 milijardi američkih dolara za zajedničku nabavu vojne opreme te daljnje jačanje obrambene industrije i proizvodnih kapaciteta.
U dokumentu se navodi i kako će europske članice NATO-a i Kanada preuzeti veći dio odgovornosti za obranu Saveza, uz nastavak ulaganja u suvremene vojne sposobnosti, poput protuzračne i proturaketne obrane, besposadnih sustava, umjetne inteligencije i kibernetičke sigurnosti.
Kada je riječ o Ukrajini, članice su potvrdile nastavak dugoročne vojne i financijske potpore. Za 2026. godinu najavljena je pomoć u vrijednosti od 70 milijardi eura kroz vojnu opremu, obuku i drugu sigurnosnu pomoć. Moguće članstvo Ukrajine u NATO-u nije spomenuto u završnoj deklaraciji.
Deklaracija se osvrće i na stanje na Bliskom istoku, pri čemu NATO poručuje da Iran ne smije posjedovati nuklearno oružje te poziva Teheran da poštuje slobodu plovidbe kroz Hormuški tjesnac.
Na kraju dokumenta čelnici NATO-a zahvalili su Turskoj na domaćinstvu samita i izrazili očekivanje nastavka suradnje na jačanju sigurnosti Saveza.
