Zašto nas zima i snijeg “iznenadi” a ljeto iscrpljuje

Vrijeme se mijenja brže nego što smo navikli, a posljedice tih promjena ovdje sve jasnije osjećamo. Dok nas, s jedne strane, iznenađuje dolazak prave, “starinske” zime sa snijegom i minusima, s druge strane, upozoravaju znanstvenici, govorimo o iznimkama, a ne o povratku nekadašnjih klimatskih obrazaca.

Što se zapravo događa u atmosferi? Kakvu ulogu igraju oceani? I zašto su vremenski ekstremi sve češći i dugotrajniji? O tim su pitanjima u emisiji HTV-a Studio 4 raspravljali voditelj Službe za analizu i provjeru vremena DHMZ-a Tomislav Kozarić i klimatolog, akademik Mirko Orlić.

Ako se osvrnemo na dane iza nas, mnogi će reći da smo napokon doživjeli “pravu zimu”. I nisu daleko od istine.

Ako pogledamo Zagreb kao primjer, zadnji put smo imali tako niske temperature – oko minus 15 stupnjeva bilo je 2018. godine, a količina snijega koju smo vidjeli podsjeća nas na 2013. godinu, kada je grad bio prekriven snijegom, istaknuo je Kozarić.Međutim, dodaje da se takvi hladni valovi danas događaju sve rjeđe te da ih treba promatrati kao izolirane epizode u sve toplijem klimatskom sustavu.-U kontekstu globalnog zatopljenja, hladne fronte se i dalje javljaju, ali toplija razdoblja su češća, s manje snijega i više kiše. Postaje nova normalna zima, rekao je.Prema akademiku Orliću, postoji nekoliko ključnih procesa koji trenutno snažno utječu na vrijeme diljem planeta.Prvo je globalno zagrijavanje, koje nije ravnomjerno raspoređeno.- Polarna područja zagrijavaju se brže od ekvatora, što mijenja atmosfersku cirkulaciju, objašnjava Orlić.

Drugi važan faktor je La Niña, pojava izrazito hladne morske vode u Tihom oceanu.

-Imamo El Niño kao ekstrem topline i La Niñu kao ekstrem hladnoće. Kada se ovi globalni utjecaji podudaraju s valovima u atmosferi, doživljavamo nagle promjene, od ekstremne hladnoće do neuobičajenih toplinskih valova, dodao je.

Na toj “sceni” se tada pojavljuju cikloni i anticikloni, koji, kako Orlić kaže, u konačnici oblikuju vrijeme koje osjećamo iz dana u dan.

Prema podacima DHMZ-a, vremenske prilike posljednjih nekoliko dana u većem dijelu Hrvatske značajno odstupaju od klimatološkog prosjeka.

– Ako uzmemo referentno razdoblje od 1991. do 2020. godine, temperature u većini zemalja bile su niže za 1 do čak 3 stupnja, rekao je Kozarić.

Iznimka je krajnji jug zemlje, gdje su temperature bile iznad prosjeka za početak siječnja.

Uz hladnoću, ključnu ulogu su odigrale i oborine.

Ciklone su povlačile vlagu iz Mediterana, a sudar s vrlo hladnom zračnom masom nad srednjom Europom donio je snijeg, pojavu koja je sve rjeđa u našim zimama, istaknuo je.

Trend je jasan – snijega je sve manje, posebno u nizinama, dok ga planinska područja još uvijek zadržavaju.

I dok je fokus često na temperaturi zraka, ključni dio klimatske priče odvija se ispod površine mora.

– Od ukupne topline zadržane zbog efekta staklenika, samo 10 posto ostaje u atmosferi, a čak 90 posto završi u oceanima, ističe Orlić.

Zagrijavanje mora nije svugdje isto. Sredozemno more je posebno značajno, zagrijava se dvostruko brže od globalnog prosjeka.

-Prosječna stopa zagrijavanja oceana iznosi oko 0,015 °C godišnje. Zvuči malo, ali za 40 godina to znači do dva stupnja više. Ljetna temperatura mora nekada je bila 25 °C, danas je inače 27, rekao je.

Zato se Mediteran sve češće opisuje kao područje s vrućom klimom.