Zapadni saveznici poručili Trumpu i Netanyahuu: “To nije naš rat”

U jeku trećeg tjedna sukoba između SAD-a, Izraela i Irana, Trump je od saveznika zatražio da pošalju ratne brodove u Hormuški moreuz kako bi osigurali prolaz tankera i ponovo otvorili jednu od najvažnijih energetskih arterija na svijetu. Međutim, odgovor iz velikog dijela Europe i drugih partnerskih država bio je hladan, a u mnogim slučajevima i otvoreno negativan.

Prema procjenama energetskih analitičara, kroz Hormuški moreuz prolazi gotovo 20 posto svjetske nafte, zbog čega svaka destabilizacija ovog područja odmah izaziva rast cijena energenata i nervozu na globalnim tržištima.

Europa jasno poručuje: “Ovo nije naš rat”

Najdirektniju poruku iz Europe uputio je njemački ministar odbrane Boris Pistorius, koji je odbacio ideju slanja europskih ratnih brodova u ratnu zonu.

“Mi nismo započeli ovaj rat. Što svijet očekuje, što Donald Trump očekuje da nekoliko europskih fregata postigne u Hormuškom moreuzu, što moćna američka mornarica ne može sama? Ovo nije naš rat”, poručio je Pistorius.

Sličan ton stiže i iz Ujedinjenog Kraljevstva, gdje je premijer Keir Starmer jasno naglasio da London neće biti uvučen u širi rat na Bliskom istoku.

“Nećemo biti uvučeni u širi rat”, rekao je Starmer, ističući da je prioritet deeskalacija sukoba i stabilizacija energetskih tržišta.

Britanska vlada trenutno razmatra mjere pomoći domaćinstvima zbog rasta cijena energenata, što dodatno pokazuje koliko rat u Zaljevu već ima ekonomske posljedice širom Europe.

Italija: Diplomacija mora prevladati

Otvoreno odbijanje stiglo je i iz Italije. Ministar vanjskih poslova Antonio Tajani izjavio je da se kriza mora rješavati diplomatskim putem.

“Što se tiče Hormuza, vjerujem da diplomacija mora prevladati”, rekao je Tajani novinarima u Briselu

On je naglasio da Italija sudjeluje u pomorskim misijama u Crvenom moru, ali da ne vidi nikakav razlog da se te operacije prošire na Hormuški moreuz.

Rim se pritom poziva i na ustavne odredbe koje ograničavaju sudjelovanje zemlje u ratovima kao sredstvu rješavanja međunarodnih sporova.

Francuska i Grčka odbile vojnu eskalaciju

Sličan stav zauzela je i Francuska, koja je odbila Trumpov zahtjev da pošalje ratne brodove u Hormuški moreuz. Pariz je odlučio zadržati svoju nosačku grupu u istočnom Mediteranu, naglašavajući da je francuska vojna prisutnost u regiji isključivo odbrambena.

Francuski službenici upozorili su političare da izbjegavaju “alarmističku retoriku” koja bi mogla dodatno destabilizirati regiju.

I Grčka je potvrdila da neće sudjelovati u borbenim operacijama u Zaljevu. Odluka Atene dolazi u trenutku kada se u zemlji održavaju veliki antiratni prosvjedi protiv mogućeg sudjelovanja u sukobu.

Saveznici iz Azije i Australije također odbijaju poziv

Otpor Trumpovoj inicijativi ne dolazi samo iz Europe. I u Aziji i Austrliji pokazali su rezervu prema ideji vojne koalicije.

Japan i Australija saopćili su da ne planiraju slati ratne brodove u regiju, unatoč američkom pozivu državama koje ovise od nafte iz Zaljeva da sudjeluju u zaštiti pomorskog prometa.

Trump je tijekom leta avionom Air Force One poručio da zemlje koje ovise od nafte iz tog regije imaju odgovornost da “štite vlastitu teritoriju”, misleći na ključni energetski koridor.

Pukotine u zapadnom savezništvu

Sve veći broj odbijenica ukazuje na ozbiljne pukotine unutar zapadnog savezništva. Dok Washington i Tel Aviv insistiraju na vojnom pritisku na Teheran, mnoge europske vlade strahuju da bi širenje rata moglo destabilizirati cijeli Bliski istok i izazvati globalni ekonomski šok.

Cijena nafte već je premašila 100 dolara po barelu, što dodatno povećava politički pritisak na europske vlade koje se već suočavaju s rastom troškova života.

Za sada se čini da Trump, unatoč pozivima na formiranje “Hormuške koalicije”, ostaje bez šire međunarodne podrške, dok se, očigledno, sve više država odlučuje za diplomaciju umjesto novog rata na Bliskom istoku.

Izvor: klix.ba