Na sjednici Skupštine Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTK BiH), koja je danas održana u Trebinju, jednoglasno je donesena odluka da se od nadležnih tijela i vladinih institucija zatraži ubrzanje postupka otvaranja novog graničnog prijelaza Gradiška, kako bi se olakšao brži protok robe, posebno one koja podliježe fitosanitarnom i veterinarskom nadzoru.
Istaknuto je da gospodarstvo Bosne i Hercegovine godišnje trpi štetu od oko milijardu KM zbog dugog čekanja na granicama, a upravo je GP Gradiška žila kucavica bosanskohercegovačkog gospodarstva, jer se preko tog prijelaza prevozi više od 90 posto robe koja podliježe tom nadzoru.
Skupština VTKBIH je, prema Zakonu o Vanjskotrgovinskoj komori BIH, zakonodavno tijelo Komore, koje čine predstavnici bh. gospodarstva (38 predstavnika iz Federacije BIH, 19 predstavnika iz Republike Srpske i tri predstavnika iz Brčko Distrikta).
Tvrtke čiji su predstavnici u Skupštini Gospodarske komore BiH posluju putem raznih poslovnih udruženja unutar Komore, tako da zapravo članovi Skupštine predstavljaju bh. gospodarstvenike u cjelini.
VTKBIH je u posljednjih nekoliko godina zahtijevao redefiniranje statusa graničnih prijelaza s Republikom Hrvatskom. Službeni podaci ukazuju na razloge stalnih kašnjenja i zastoja na tim graničnim prijelazima.
Od 15 cestovnih međunarodnih graničnih prijelaza s Republikom Hrvatskom, u 2024. godini, oko 19 posto teretnih vozila, 24 posto autobusa, 13 posto putničkih vozila i 15 posto osoba koristilo je granični prijelaz Gradiška/Stara Gradiška, koji je ujedno i jedan od dva granična prijelaza sa statusom BIP (za sve vrste robe). Istovremeno, drugi granični prijelaz sa statusom BIP, tj. Bijača/Nova Sela, u 2024. godini koristilo je samo 5,6 posto teretnih vozila, 18 posto autobusa, 5,7 posto putničkih vozila i oko 7,6 posto osoba. Osim toga, službeni podaci pokazuju da tijekom cijele godine, prema zemljama zapadne i srednje Europe, preko graničnog prijelaza Gradiška/Stara Gradiška prometuje 94 redovne autobusne linije od ukupno 362 autobusne linije prema tim zemljama (26 posto), a preko graničnog prijelaza Bijača prometuje samo jedna redovna autobusna linija (0,3 posto) , priopćilo je Ministarstvo prometa BiH.
Stoga se sva roba biljnog i životinjskog podrijetla, više od četvrtine redovnih autobusnih linija prema zapadnoj i srednjoj Europi, usmjerava na jedan od dva granična prijelaza sa statusom BIP-a.
“Prioritet Komore uključuje kontinuirane aktivnosti usmjerene na ubrzanje protoka robe i ljudi na graničnim prijelazima, kao i redefiniranje statusa graničnih prijelaza s Republikom Hrvatskom, kroz otvaranje dodatnih graničnih prijelaza za sve vrste robe (Donji Svilaj/Svilaj i Izačić/Ličko Petrovo Selo), kao i graničnih prijelaza s međusobnim fitosanitarnim kontrolama (Orašje/Županja, Kamensko/Kamensko i Ivanica/Gornji Brgat) “, priopćeno je iz VTKBIH.
Podsjetimo, novi Granični prijelaz Gradiška, točnije Gradiška Novi Most – Gornji Varoš, nije otvoren i nije u funkciji prošli tjedan jer Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UNO) nije usvojio Pravilnik o unutarnjoj organizaciji kako bi se omogućilo raspoređivanje carinskih službenika na novi prijelaz.
Stručni predstavnik Vlade Federacije BiH Zijad Krnjić usprotivio se usvajanju dokumenta. Protiv je bio član Upravnog odbora UNO-a Zijad Krnjić, koji je svoj glas uvjetovao novim sporazumom o preraspodjelu prihoda od PDV-a između entiteta, tvrdeći da Republika Srpska trenutno prima prevelik iznos te da bi Federaciji BIH trebalo vratiti oko 50 milijuna eura.
Ovom zahtjevu protive se dužnosnici RS-a, kao i premijer Federacije BiH Nermin Nikšić , koji ističe da Krnjićev stav nije stav Vlade Federacije BiH, ali da ga ne mogu smijeniti niti prisiliti da glasa drugačije.
Novi most, dug 462 metra i vrijedan 19,5 milijuna eura, završen je u srpnju 2022., ali nikada nije pušten u promet.
izvor: n1 info.ba
