
VAREŠ – Stanovnici Vareša ostaju pri zahtjevima da se na razini Federacije Bosne i Hercegovine proglasi izvanredno stanje zbog trovanja olovom, te da se konačno utvrdi izvor onečišćenja, a dok čekaju reakcije nadležnih, najavili su javnu tribinu na kojoj će stručnjaci govoriti o posljedicama onečišćenja teškim metalima.
Kako ističu, zbog rastuće zabrinutosti građana za zdravlje i okoliš, Ekološka udruga “Opstanak” Vareš organizira javnu tribinu “Olovo u krvi: Rizik i posljedice za građane Vareša” u subotu, 21. veljače, u 19 sati.
Cilj je, navode, otvoreno i profesionalno govoriti o prisutnosti teških metala u tijelu, njihovom utjecaju na zdravlje i okoliš te mogućim dugoročnim posljedicama.
Miroslav Pejčinović, predsjednik Ekološke udruge “Opstanak” Vareš, kaže da su prošli petak imali sastanak s Lidijom Bradara, predsjednicom Federacije BIH, gdje su bili i predstavnici udruge i lokalnih zajednica, tijekom kojeg su ponovili svoje zahtjeve.
„Ponovno smo naglasili da je situacija vrlo ozbiljna i da je potrebno proglasiti izvanredno stanje na razini Federacije BIH, te da se formira operativni stožer, koji će voditi netko s federalne razine. Rekli smo da tražimo njihovu hitnu reakciju, te da ćemo, ako je ne bude, primijeniti druge metode“, rekao je Pejčinović.
Napominje da tvrde da nadležna državna tijela trebaju utvrditi odakle potječe onečišćenje.
„Sumnjamo da je to zbog prašine iz rudnika. Tijekom sastanka nam je samo rečeno da ćemo imati njihovu podršku. U nedjelju su ovdje bili izbori i ništa se novo nije dogodilo“, dodaje.
Zato su, ističe, krenuli na drugačiji način, naime prema edukaciji građana.
„Na javnoj tribini sudjelovat će toksikologinja Sandra Đuranović, iz Kliničkog centra iz Podgorice. U Baru su se susreli sa sličnom situacijom, trovanjem radnika u pretovaru olovom. Dr. Harun Drljević, onkolog kirurg iz Zenice, koji se bavio malignim bolestima, govorit će o povezanosti zagađenja teškim metalima i porasta malignih bolesti“, rekla je Pejčinović.
Kažu da zdravlje nema cijenu i da je informacija prvi korak prema zaštiti.
Prethodno su Aarhus centar u Bosni i Hercegovini i UG “Fojničani” Maglaj dostavili komentare Federalnom ministarstvu okoliša i turizma na nacrt odluke o obnovi okolišne dozvole za rudnik Rupice u Varešu, ističući ozbiljne nedostatke u analizi kvalitete zraka.
„U procesu obnavljanja okolišne dozvole, zdravlje stanovništva mora biti polazna točka analize, a ne fusnota iza tehničkih tablica“, poručili su iz Aarhus centra BiH.
Podsjetimo, mještani su prethodno zatražili od nadležnih institucija da poduzmu sve mjere, jer ni nakon dva testiranja javnost nije upoznata da je ijedna institucija poduzela bilo kakve mjere zbog visoke razine prekoračenja onečišćenja zraka česticama prašine od 2,5 milimikrona i onečišćenja tla s pet teških metala (uz olovo, tu su i živa, cink, krom, kadmij i arsen).

U nedjelju, 7. lipnja 2026. godine, s početkom u 11:30 sati, u Dominikanskoj crkvi sv. Jeronima u Rijeci služit će se Sveta misa za sve poginule, ubijene i nestale iz župa Brajkovići, Guča Gora i cijele Lašvanske doline. Ovo zajedničko molitveno slavlje predvodit će poznati dominikanac rodom iz našeg kraja, pater Anto Bobaš, OP.
1. lip 2026.
Pročitaj više
Austrijska kriminalistička obavještajna služba ponudila je nagradu od 20.000 eura za informacije koje bi mogle dovesti do lociranja i uhićenja Radoja Zvicera, osobe koju sigurnosne službe dovode u vezu s vođenjem ozloglašenog „kavačkog klana“, objavio je Europol.
30. svi 2026.
Pročitaj više
Prije 36 godina, 30. svibnja 1990., konstituiran je prvi demokratski izabrani Hrvatski sabor. Time je prekinut gotovo pola stoljeća dug komunistički sustav i započelo je novo poglavlje hrvatske povijesti. Taj se povijesni datum danas slavi kao državni blagdan – Dan državnosti Republike Hrvatske.
30. svi 2026.
Pročitaj više
Dok milijuni tona plastike završavaju na odlagalištima ili u spalionicama, jedna škotska tvrtka tvrdi da je pronašla način kako taj otpad pretvoriti u nešto korisno – izdržljivije ceste. Tehnologija koja recikliranu plastiku ugrađuje u asfalt već se koristi u desecima zemalja, a njezini kreatori tvrde da takve prometnice mogu biti otpornije i dugotrajnije od klasičnih. No koliko su ta obećanja doista održiva i može li ovakav model promijeniti budućnost cestogradnje?
30. svi 2026.
Pročitaj više