
Stručnjaci i diplomati upozorili su Vijeće Ujedinjenih naroda za ljudska prava da nasilje nad kršćanima i pravni pritisci koji utječu na vjersku slobodu rastu u Europi te da slobodu vjeroispovijesti treba snažnije zaštititi diljem svijeta.
Upozorenje je izdano tijekom popratnog događaja pod nazivom “Uz progonjene kršćane, braneći vjeru i kršćanske vrijednosti”, održanog u Ženevi tijekom 61. zasjedanja Vijeća, objavio je Opservatorij za netoleranciju i diskriminaciju kršćana u Europi u izjavi poslanoj The Christian Postu .
Anja Tang, izvršna direktorica opservatorija, rekla je da je organizacija također zabilježila sve veći broj slučajeva pravnog pritiska na kršćane.
„Nekoliko europskih vlada je progonilo pojedince zbog mirnog izražavanja njihovih vjerskih uvjerenja“, rekao je Tang.
Prema službenim izvješćima citiranim na događaju, u Europi je 2024. godine zabilježeno više od 760 zločina iz mržnje protiv kršćana, kako izvještava Orthodox Times.
Nadbiskup Ettore Balestrero, stalni promatrač Svete Stolice pri Ujedinjenim narodima i drugim međunarodnim organizacijama u Ženevi, rekao je sudionicima da je opservatorij iste godine zabilježio 2211 nasilnih incidenata koji su pogodili kršćane diljem kontinenta.
Neki incidenti uključivali su izravno nasilje, dok su drugi bili povezani s pravnim postupcima protiv ljudi koji javno izražavaju svoja vjerska uvjerenja.
Tang je također spomenula ubojstvo asirskog kršćanina Aushura Sarnaye u Francuskoj 2024. godine, tijekom prijenosa uživo njegovog vjerskog svjedočanstva, koje su vlasti potvrdile kao džihadistički napad. Također je spomenula sudski postupak protiv finske zastupnice u parlamentu Päivi Räsänen zbog citiranja Biblije u javnoj raspravi o društvenim pitanjima.
Govornici su rekli da neka od ograničenja proizlaze iz zakona koji utječu na vjersko izražavanje u školama, pravnih sporova oko unutarnjeg upravljanja crkvama ili javnog iskazivanja vjere poput molitve ili krštenja.
Tang je također istaknula zakone o neutralnosti koji ograničavaju vjerske reference u školama i pravne sporove za koje je rekla da utječu na roditeljska prava u obrazovanju i unutarnju autonomiju vjerskih zajednica.
Marie Thérèse Pictet Althann, veleposlanica Suverenog malteškog reda pri Ujedinjenim narodima u Ženevi, rekla je da je rasprava važan trenutak jer se Vijeće za ljudska prava rijetko izravno bavilo diskriminacijom kršćana.
Márk Aurél Érszegi, posebni savjetnik za religiju i diplomaciju u mađarskom Ministarstvu vanjskih poslova i trgovine, rekao je da praktični programi pomoći mogu pomoći zajednicama koje se suočavaju s progonom. Predstavio je program Mađarska pomaže, inicijativu mađarske vlade koja, u suradnji s crkvama i vjerskim vođama, pruža podršku kršćanskim zajednicama pogođenim nasiljem i raseljavanjem.
Érszegi je rekao da takve inicijative same po sebi ne mogu riješiti problem progona, ali mogu pružiti izravnu pomoć i ohrabrenje zajednicama koje žive pod pritiskom.
Nazila Ghanea, posebna izvjestiteljica Ujedinjenih naroda za slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja, rekla je na događaju da nasilje nad kršćanima često uključuje šira kršenja temeljnih ljudskih prava te da ga treba promatrati u okviru međunarodnog sustava zaštite ljudskih prava.
„Kršćani ne stoje i ne bi trebali biti sami“, rekao je Ghanea, dodajući da globalni sustav ljudskih prava prepoznaje međusobnu povezanost prava i stavlja ljudsko dostojanstvo u središte sustava Ujedinjenih naroda.
Nadbiskup Balestrero rekao je sudionicima da države imaju primarnu odgovornost zaštititi vjersku slobodu i osigurati da pojedinci mogu javno ili privatno ispovijedati i prakticirati svoju vjeru bez ometanja, izvještava Vatican News.
Balestrero je rekao da se gotovo 400 milijuna kršćana u svijetu suočava s progonom ili nasiljem, te da je pogođen otprilike svaki sedmi kršćanin. Također je naveo da će gotovo 5000 kršćana biti ubijeno zbog svoje vjere 2025. godine, što je u prosjeku oko 13 ljudi dnevno.
Nadbiskup je naglasio da vlade moraju zaštititi slobodu vjeroispovijesti sprječavanjem trećih strana da krše to pravo te zaštititi vjernike prije, tijekom i nakon napada.
Dodao je da nekažnjivost ostaje jedan od najozbiljnijih izazova u rješavanju vjerskog progona u svijetu.

Visoki iranski izvor izjavio je da su Sjedinjene Američke Države (SAD) pristale osloboditi zamrznuta sredstva zemlje, a koja se nalaze u katarskim i drugim stranim bankama. Ovaj potez povezan je direktno s iranskim otvaranjem Hormuškog moreuza.
11. tra 2026.
Pročitaj više
Američku delegaciju predvodit će potpredsjednik J. D. Vance, posebni izaslanik Steve Witkoff i Trumpov zet Jared Kushner.
11. tra 2026.
Pročitaj više
Europsko udruženje zračnih luka upozorilo je na rizik od "sustavne nestašice" kerozina ako se pomorski promet u Hormuškom tjesnacu ne obnovi u sljedeća tri tjedna, navodi se u pismu koje je u petak vidio AFP.
11. tra 2026.
Pročitaj više
Vlada Federacije BiH uputit će Vijeću ministara BiH inicijativu da se carina od deset posto na uvoz nafte ukine na razdoblje od 180 dana
10. tra 2026.
Pročitaj više