Stručnjaci upozoravaju da će, bez jasne regulacije i transparentnosti, AI-algoritmi postati novo sredstvo izborne manipulacije – sofisticirano, brzo i teško dokazivo.
Kako se Bosna i Hercegovina približava izborima 2026. godine, stručnjaci upozoravaju da bi umjetna inteligencija mogla postati novo, nevidljivo oružje u političkim kampanjama.Od lažnih videa i generiranih izjava kandidata do sofisticiranih algoritama koji ciljano oblikuju javno mišljenje, digitalni prostor postaje bojno polje u kojem se istina i manipulacija sve teže razlikuju.
Bez jasnih zakonskih okvira i nadzora nad političkim oglašavanjem na mrežama, BiH bi se mogla suočiti s prvim izborima u kojima će umjetna inteligencija imati jednako snažan utjecaj kao i sami političari.
Primjeri iz svijeta već pokazuju koliko je moćan i opasan utjecaj umjetne inteligencije na politiku. U Sjedinjenim Američkim Državama i Indiji pojavili su se AI-generirani govori i deepfake videi koji su uvjerljivo prikazivali kandidate kako izgovaraju rečenice koje nikada nisu izrekli.
U Europskoj uniji, nekoliko država već je uvelo posebne smjernice za prepoznavanje i označavanje AI sadržaja u kampanjama, dok su u susjednoj Srbiji i Hrvatskoj zabilježeni slučajevi korištenja chatbotova i automatiziranih profila za širenje političke propagande na društvenim mrežama.Ako se slični obrasci prenesu i u Bosnu i Hercegovinu – zemlju već opterećenu dezinformacijama i podijeljenim medijskim prostorom – mogućnost manipulacije birača postaje ozbiljna prijetnja vjerodostojnosti izbornog procesa.
U Bosni i Hercegovini trenutno ne postoji zakonski okvir koji uređuje korištenje umjetne inteligencije u političkim kampanjama. Izborni zakon ne prepoznaje pojmove poput „digitalno oglašavanje“, „automatizirani sadržaj“ ili „deepfake“, dok nadležne institucije, poput CIK-a i Regulatorne agencije za komunikacije, nemaju alate za nadzor nad online aktivnostima stranaka.
Politički akteri tako slobodno koriste društvene mreže, često kroz anonimne stranice i bot-naloge, za ciljanje birača i širenje poruka koje bi u tradicionalnim medijima bile kažnjive.Stručnjaci upozoravaju da će, bez jasne regulacije i transparentnosti, AI-algoritmi postati novo sredstvo izborne manipulacije – sofisticirano, brzo i teško dokazivo.
Kako se približavaju izbori 2026. godine, pitanje korištenja umjetne inteligencije u političkim kampanjama postaje pitanje zaštite demokracije, a ne samo tehnologije.
Bez javne rasprave, edukacije birača i jasno definiranih pravila, BiH bi se mogla suočiti s prvim izborima u kojima će algoritmi oblikovati javno mišljenje učinkovitije od stvarnih poruka kandidata.Stručnjaci zato pozivaju na hitno donošenje propisa koji će obvezati političke subjekte na transparentnost u digitalnom oglašavanju te uvođenje mehanizama za prepoznavanje i označavanje AI sadržaja.U protivnom, 2026. bi mogla postati godina u kojoj će – po prvi put – umjetna inteligencija, a ne birači, odlučiti pobjednika izbora u Bosni i Hercegovini.
Piše: Urednik po izvorima N1, Index.hr, Euronews Srbija – izvještaji o upotrebi AI u kampanjama
