Prijetnja dolazi nakon što je njemački kancelar Friedrich Merz rekao da je Iran "ponizio" Ameriku u pregovorima.
Svađa oko pregovora s Iranom
Trump je na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio da njegova administracija "proučava i razmatra moguće smanjenje broja vojnika u Njemačkoj" te da će odluka biti donesena "u kratkom roku".
Razlog Trumpove reakcije je izjava njemačkog kancelara Friedricha Merza od ponedjeljka, 27. travnja, koji je ocijenio da je Trumpov tim nadmašen u pregovorima s Iranom o završetku rata i ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca.
„Iranci su očito vrlo vješti pregovarači, ili bolje rečeno, vrlo vješti u nepregovaranju. Pustili su Amerikance da putuju u Islamabad, a zatim se vrate bez ikakvih rezultata“, rekla je njemačka kancelarka.
Merz je ponovio kritiku u srijedu, 29. travnja, naglasivši da Europa "pati" od posljedica zatvaranja tjesnaca.
Trump je uzvratio optužujući Merza da misli da je "u redu da Iran ima nuklearno oružje" i rekavši mu da "ne zna o čemu priča". Prošli tjedan Trump je otkazao drugo putovanje američkih pregovarača u Islamabad, a pregovori o iranskom nuklearnom programu i Hormuškom tjesnacu od tada su u zastoju.
Nove napetosti u NATO-u
Iako je Mertz u srijedu pokušao smiriti situaciju, odbacujući Trumpove komentare i rekavši da je njihov odnos "dobar kao i uvijek", predsjednikova prijetnja povlačenjem trupa vjerojatno će izazvati zabrinutost u Berlinu i diljem Europe, prema Indexu .
Taj potez dolazi u vrijeme pojačanih napetosti između SAD-a i tradicionalnih europskih saveznika, dok Trump sve glasnije prijeti povlačenjem iz NATO-a.
Prvog travnja Trump je izjavio da "bez sumnje" razmatra izlazak iz NATO-a jer europski saveznici nisu sudjelovali u američko-izraelskom ratu protiv Irana niti su pomogli u osiguranju strateški važnog Hormuškog tjesnaca.
Takav potez bio bi katastrofalan za europsku sigurnost, ali se smatra malo vjerojatnim zbog američkog zakona iz 2024. koji predsjedniku zabranjuje povlačenje iz NATO-a bez dvotrećinske većine u Senatu ili odluke Kongresa.
Stručnjaci stoga smatraju da bi Bijela kuća umjesto toga mogla poduzeti korake koji potkopavaju savez, ali ne znače potpuno povlačenje. Jedan takav scenarij je upravo povlačenje američkih snaga iz Europe.
"Najgora kriza u povijesti saveza"
Prema podacima američkog Ministarstva obrane, u Europi je stacionirano više od 68.000 američkih vojnika. Najveći kontingent je u Njemačkoj, gdje ih je, prema podacima Kongresne istraživačke službe, 2024. bilo više od 35.000, dok njemački mediji izvještavaju o većem broju, oko 50.000.
Tijekom oba svoja mandata, Trump je više puta kritizirao NATO, optužujući članice da "iskorištavaju" Sjedinjene Države jer ne troše dovoljno na svoje obrambene proračune.
Najnoviji potezi predsjednika, poput prijetnje invazijom na Grenland i nazivanja saveznika "kukavicama" zbog odbijanja pomoći u ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, naveli su stručnjake da situaciju opišu kao "najgoru krizu s kojom se NATO ikada suočio".
Ivo Daalder, koji je bio američki predstavnik pri NATO-u od 2009. do 2013., ovog je mjeseca rekao da je "teško zamisliti da bi bilo koja europska zemlja mogla ili bi sada vjerovala da će Sjedinjene Države doći braniti je".
Samo nekoliko sati prije Trumpove objave, američki državni tajnik Marco Rubio razgovarao je s njemačkim ministrom vanjskih poslova Johannom Wadephulom o Iranu i važnosti osiguranja slobodne plovidbe u Hormuškom tjesnacu.
U srijedu je Trump također objavio da je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i predložio "kratko primirje" u Ukrajini.
