Trojica čelnika, koji predvode države s najvećim svjetskim nuklearnim arsenalima, najavila su i suradnju na reformi Ujedinjenih naroda, povećanju proizvodnje i isporuke rafiniranih naftnih derivata te smanjenju nuklearnih rizika i sprječavanju širenja nuklearnog oružja.
Posebnu pozornost izazvao je dio deklaracije koji naglašava važnost državnog suvereniteta i imuniteta državnih dužnosnika pred međunarodnim sudovima, uz poruku da Međunarodni kazneni sud (ICC) ne bi smio zlorabiti svoju nadležnost. Takav stav posebno je osjetljiv zbog naloga za uhićenje koje je ICC izdao za Putina i još pet osoba povezanih s ruskim državnim i vojnim strukturama, među kojima je i povjerenica za prava djece Marija Lvova-Belova.
Putin i Lvova-Belova traženi su zbog sumnje na nezakonitu deportaciju i premještanje ukrajinske djece s okupiranih područja u Rusiju, dok se ostali nalozi odnose na sumnje u ratne zločine i zločine protiv čovječnosti povezane s napadima na ukrajinsku civilnu infrastrukturu. Moskva odbacuje optužbe. Zajednička deklaracija trojice predsjednika sama po sebi ne poništava postojeće naloge ICC-a.
Sastanak je održan na marginama samita Azijsko-pacifičke gospodarske suradnje (APEC), a lideri su ga na početku opisali kao povijesni. Trump je poručio da „ispisuju povijest”, dok je Putin istaknuo zajedničke interese u rješavanju regionalnih sukoba, uključujući rat u Ukrajini. Xi, međutim, u svojim javnim izjavama nije izravno spominjao Ukrajinu, nego je naglasio da mir među velikim silama pridonosi stabilnosti svijeta.
Unatoč velikim najavama, deklaracija ne donosi konkretan dogovor o završetku rata u Ukrajini niti o sukobu na Bliskom istoku. Upravo razlike u pristupima tim pitanjima, kao i neslaganja oko nuklearnog naoružanja i trgovine, ostavljaju otvorenim pitanje koliko će zajedničke poruke trojice čelnika biti pretočene u stvarnu suradnju.
Sastanak je izazvao zabrinutost manjih država zbog mogućnosti da velike sile o međunarodnim pitanjima odlučuju bez uvažavanja interesa ostalih. Jonathan Eyal iz londonskog instituta RUSI upozorio je na poruku koju šalje naglašavanje državnog suvereniteta i ograničavanje uloge međunarodnih institucija. Prema njegovoj ocjeni, susret je Putinu pružio priliku za jačanje međunarodnog položaja, dok je Trump dobio priliku za simboličnu diplomatsku promociju.
Uoči trostranog sastanka Trump je odvojeno razgovarao s Putinom i Xijem, a kineski predsjednik priredio mu je svečan doček u Shenzhenu. Među temama američko-kineskih razgovora bili su trgovinski odnosi, ograničenja izvoza naprednih čipova i pitanje Tajvana. Trump je inzistirao i na razgovorima o kontroli nuklearnog naoružanja, iako Kina dosad nije pokazivala spremnost za uključivanje u pregovore o tom pitanju zajedno sa SAD-om i Rusijom.